Kako je danas saopštila Svjetska zdravstvena organizacija, bolešću je ugroženo 13 miliona ljudi u Avganistanu, pri čemu osiromašeno stanovništvo ne može sebi da priušti lijekove za lajšmaniozu, prenosi Javni servis vijest agencije Asošijeted pres.
Ovu zarazu prenosi ženka flebotomusa, minijaturne mušice nalik na komarca, koja kad ubode čovjeka, psa ili glodara ostavlja pod kožomkrvožedna jajašca. Ona se razvijaju, stvarajući čvoriche, koji rastu i šire se, uz mogućnost da se pretvore u rane nalik na vulkan, sa uzdignutim ivicama i centralnim kraterom.
Ukoliko se promjene na koži ne lijeće, odnosno ako se bolest prepusti spontanom zacjeljenju, mogu ostati strašni ožiljci, pri čemu je moguće da paraziti ostanu skriveni pod kožom i aktiviraju se naknadno. Povrh svega, unakažen izgled donosi žrtvama stigmu.
Do epidemije lajšmanioze došlo je u jednom seocetu u zapadnoj provinciji Herat, i od avgusta tamo su se inficirale 63 osobe, rekao je predstavnik SZO u Avganistanu Piter Graf.
Uzrok širenja zaraze nije poznat, a prema Grafovim riječima, istražuje ga ekipa SZO, koja je poslata u pogođenu oblast.
Ministar javnog zdravlja Avganistana Suraja Dalil upozorio je da su lijekovi za lajšmaniozu veoma skupi, pa je pozvao donatore da ovaj problem uzmu za ozbiljno, jer on nanosi nepotrebne patnje velikom broju Avganistanaca.
Prema podacima SZO, do 12 miliona ljudi na svijetu ima lajšmaniozu, a svake godine bude od jedan do dva miliona novih slučajeva.
U Kabulu, kojeg SZO opisuje kao "svjetsku prijestonicu lajšmanioze", prijavljeni broj zaraženih povećao se sa oko 17.000 godišnje na početku prošle decenije na oko 65.000 u 2009. godini.
Bolest ima kožni, kožno-sluzokožni i "kala-azar" oblik, od kojih posljednji, najteži, napada unutrašnje organe i tada se zove "crna smrt".
Lajšmanioza je u ljeto 2007. godine zabilježena u Crnoj Gori, od koje je obolio jedan čovjek, kao i nekoliko desetina pasa.
