Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji, on podsjeća da se za opravdanje agresije koristi narativ da Ukrajina ne postoji, da je to izmišljena država, da su Ukrajinci “isprani mozgovi” i da su oni Rusi. I pored činjenice da Rusija nije raščistila sa svojim nacizmom, ni sa izgladnjivanjem Ukrajinaca ’30. godina prošlog vijeka, Putin je – prema Strugaru – odgovarajuće opravdanje za agresiju na tu zemlju našao u eliminisanju ultradesničarskih stranaka. Mislio je da će time ujedno dobiti podršku zapada.
“Svi koji rade nečasne stvari, poput Putina sada, neće reći da to čine iz osvajačkih ili nekih drugih razloga koji nisu prihvatljivi onima kojima se obraćaju”, dodao je on i ponovio da su mnogi mislili da će ruska vojska ući samo u već okupirane oblasti, ali da neće ići dalje.
Kada je riječ o formiranju nove vlade i različitim napisima o podršci DPS-a, ističe kao dobru odluku mandatara Dritana Abazovića da sačeka izbore u Beranama i nakon toga definiše pozicije.
“Očigledno je da je našim strankama važniji partijski od javnog interesa, i to već godinama. A javni interes je – već odavno – da se što prije formira vlada i rješavaju problemi koje imamo. Umjesto toga, partije se ponašaju kao tokom predizbornih kampanja i to ne samo za izbore u Beranama, već i za sve lokalne ove godine, kao i za državne 2023”, naveo je on i precizirao kako stranke razmišljaju upravo o onima koji će biti na državnom nivou.
Kada bi partije zaista razmišljale o javnom interesu, dodaje, ne bi se dijelile ministarske pozicije, već bi mandatar na ta mjesta birao dokazano stručne, radne ljude iz stranaka koje ga podržavaju i za koje zna da će nešto uraditi.
Podsjeća da Abazović i njegova partija nisu “krenuli u rušenje vlade zbog podrške DPS-a, već kada mu je to rečeno sa Zapada”. Rezultati izbora u Beranama bi, navodi, trebalo da ubijede SNP da su u vladi neophodne i stranke poput SD-a i SDP-a. No, Strugar kaže kako će se neka od te dvije stranke vjerovatno naći u Vladi, ali će SNP to odobriti tek nakon pomenutih lokalnih izbora.
“Neke partije mogu da budu koalicija na lokalnom, ali ne i na državnom nivou. Takve stvari koje se dešavaju u Crnoj Gori rijetko ćemo vidjeti negdje drugo”, dodaje on.
Kada je riječ o usklađenosti Crne Gore sa sankcijama EU prema Rusiji, te očekivanjima EU da one u potpunosti budu sprovedene, ističe da vlada na čijem je čelu Zdravko Krivokapić to nije željela da uradi – uz podsjećanje da se i njegova partija (Berane sad) nalazi u trci za beranski lokalni parlament.
“To je premijer koji je tokom svog mandata jedno mislio, drugo govorio, a treće radio, tako da nismo mogli uvijek da znamo koji je pravi ‘Zdravko Krivokapić’. Sada njegova dva ministra (Spajić i Milatović) i on govore o usklađenosti sa svim odlukama EU, ali ne i kada to treba izglasati na Vladi”, dodaje Strugar.
Činjenicu da nevladina organizacija, na čijem je čelu osuđivani naslinik, dobija 100.000 eura od države kako bi realizovala programe za pomoć žrtvama nasilja, smatra problematičnom iz više razloga. S jedne strane, problem vidi u dostupnosti informacija medijima u slučajevima kada njihovo objavljivanje može ozbiljno da naškodi pojedincima – naročito onima koji su se pokajali za učinjene greške i odlučili da u potpunosti promijene svoje ponašanje. S druge strane, brisanje takve evidencije takođe vidi kao sporno, jer postoje oni koji nasilje u kontinuitetu ponavljaju što znači da kazne nisu adekvatne.
Za njega je pokušaj organizovanja glasanja za izbore u Srbiji van konzulata i ambasada dio predizborne kampanje, kako za Berane, tako i za tu državu. Ne vidi razlog zbog čega bi u maloj državi poput Crne Gore glasanje bilo organizovano drugačije nego što je to činila dijaspora drugih država okruženja. Uz to, prijetnje Aleksandra Vučića Kosovu i Crnoj Gori “dalekosežnim posljedicama” zbog odbijanja da odobre takva glasanja, smatra “prijetnjom iz prazne puške” – ni prvom, ni posljednjom, i ističe da treba sačekati da se tamošnji izbori završe pa onda vidjeti kakva će biti stvarna reakcija.
