Studija, koja je izradila modele, kombinovala je podatke o dosadašnjim emisijama i obećanjima pet najvećih zagađivača – Kine, SAD, Evropske unije, Indije i Rusije, danima prije klimatskog samita COP26 za smanjenje zagađivanja kako bi se napravila predviđanja zagrijavanja po regionima do 2030. godine.
Naučnici su otkrili da se očekuje da će 92 posto od 165 proučavanih zemalja doživeti svake dvije godine ekstremno visoke godišnje temperature, definisane kao izuzetno topla godina koja se dogodila jednom u stotinu godina u predindustrijskoj eri.
Aleksander Nauels iz "Climate Analytics", koji je koautor studije objavljene u časopisu Communications Earth and Environment, rekao je da je to samo po sebi "vrlo upečatljivo".
"To samo pokazuje koliko je hitno i kako idemo u svijet koji je mnogo topliji za sve", rekao je za AFP.
Kako bi utvrdili razmere doprinosa pet najvećih svjetskih zagađivača, autori su pogledali kakva bi bila slika bez njihovih emisija od 1991, kada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prvi upozorio vlade na klimatske promjene, kao posljedicu djelovanja čovjeka.
Otkrili su da bi se udio zemalja pogođenih ekstremno vrućim godinama smanjio na oko 46 posto.
Lea Beuš, sa Instituta za naukuo atmosferi i klimi na Univerzitetu ETH u Cirihu koja je predvodila istraživanje, rekla je da je studija pronašla "jasan otisak" djelovanja najvećih zagađivača na regionalnom nivou.
"Mislim da je to vrlo važno, jer obično govorimo o apstraktnim količinama emisija, ili globalnim temperaturama, za koje znamo, ali ne možemo baš osjetiti", rekla je.
"Regionalne klimatske promjene mnogo su bliže onome što ćemo doživjeti - doživjećemo ovo zagrijavanje u našoj zemlji i ovu sve veću učestalost ekstremno vrućih godina", kažu naučnici.
Oni su pronašli najveći uticaj, u smislu učestalosti ekstremno vrućih godina, u tropskoj Africi.
"Budući da je ovo region koji tradicionalno ima prilično nisku temperaturnu varijabilnost iz godine u godinu, čak je i umjereno zagrijavanje koje će doživjeti, u poređenju s drugim regionima, zaista izbacuje iz poznatih klimatskih okvira", rekla je.
Ali, dodala je da je najveći ukupni porast temperature u sjevernim područjima visoke geografske širine, koja se zagrijavaju brže od tropskih.
Autori su naglasili da bi se predviđanje učestalosti ekstremnih godina moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja.
Prema sadašnjim planovima, emisije bi se povećale za 13,7 posto do 2030, prema UNFCCC, telu za klimatske promjene, kada se moraju smanjiti za otprilike polovinu kako bi granica zagrijavanja iz Pariskog sporazuma od 1,5C bila ostvariva.
