Osude za salve brutalnih uvreda upućenih Zekoviću, došle su i od Akcije za ljudska prava (HRA) koja je navela da je ovo što se desilo Zekoviću samo jedan od primjera intenzivnog verbalnog nasilja koje hara internetom i, posebno, društvenim mrežama.
Zeković je prije dva dana podnio krivičnu prijavu protiv Ž.V. iz Danilograda, zbog prijetećih komentara ispod teksta objavljenom na portalu IN4S, u kojem je komentarisao slučaj hapšenja Rista Jovanovića na Kosovu. V. d. vrhovnog državnog tužioca, Dražen Burić je podnijetu krivičnu prijavu, dostavio nadležnom tužilaštvu uz zahtjev za hitno postupanje.
Uprava policije radi na identifikovanju i privođenju još jedne osobe zbog ugrožavanja sigurnosti.
Zakonski instrumenti
Komentarišući to što se prečesto na portalu IN4S dešava da ne uklanjaju uvredljive komentare, naš sagovornik ističe da taj medij godinama radi na divlje, odnosno potpuno ilegalno.
“Rubrika za komentare čitalaca na tom portalu je nešto najprizemnije što postoji na crnogorskoj medijskoj sceni. Ova rubrika se godinama koristi za objavljivanje najprimitivnijih uvreda i prijetnji. Mada ni tekstovi na tom portalu nijesu na većem nivou od kometara čitalaca. Većina njihovih tekstova su bez potpisa ili su potpisani lažnim imenima”, ističe Vujović.
Najgore je to što su samoregulatorna ili regulatorna tijela, ali i policija nemoćni da bilo šta urade kada je u pitanju IN4S.
“Jer ne postoje podaci u Crnoj Gori o vlasniku tog portala niti ima informacija gdje je registrovan i gdje mu je sjedište. Nije registrovan u Crnoj Gori. Ovakva vrsta medija može da bude registrovana u bilo kojoj zemlji na planeti i da iz nje obavlja svoj posao”, navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju je prije nekoliko godina usvojio Vodič za komentare čitalaca kojim su definisana neka osnovna pravila kojim se štite i korisnici i mediji od kršenja pravnih i etičkih normi na portalima.
“Kako je IN4S van bilo kakvog našeg pravnog sistema na njega je moguće primijeniti jedino zakonske odredbe iz najnovijeg Zakona o medijima. U članu 41 je definisana situacija da nadležni sud na prijedlog državnog tužioca može ograničiti dalje širenje medijskog sadržaja kojim se između ostaloga promoviše nasilje ili mržnja prema grupi ili članu grupe na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti ili nekog drugog ličnog svojstva. Ovaj član u prevodu znači da sud može na prijedlog državnog tužioca izdati nalog da internet operateri blokiraju internet adresu portalima koji šire ovakve nezakonite medijske sadržaje bilo u tekstovima bilo kroz komentare čitalaca”, pojašnjava Vujović.
Kršenje normi
Iz HRA su istakli da portal IN4S još nije objavio pravila za objavljivanje komentara, iako je za to zaprijećena prekršajna kazna (čl. 60, st. 1, tač. 7).
“Na to smo ih upozorili i u prethodnom reagovanju povodom nezakonitih komentara na emisiju novinarke Duške Pejović i nezakonitih komentara upućenih Ljubomiru Filipoviću, kritičaru vlasti. Praksa nezakonitog komentarisanja u vidu neargumentovanih uvredljivih i prijetećih komentara nanosi štetu dijalogu koji je neophodan demokratskom društvu. Mediji, kojima profesionalna etika nalaže da teže istinitom izvještavanju, imaju posebnu obavezu da uklanjaju nezakonite komentare i sprečavaju da javni dijalog zagađuju izlivi puke mržnje koji ugrožavaju i bezbjednost osoba koje daju javne izjave i drugih koji dijele njihovo mišljenje”, ističu između ostalog, iz HRA.
Pozvali su portale da pomognu suzbijanje „narastajuće mržnje i netrpeljivosti tako što će dosljedno obezbjeđivati da komentari trećih lica budu u skladu sa zakonom.“
Zeković se povodom ovog slučaja obratio uredništvu i redakciji spornog portala jer je u komentarima grubo i neprimjerno vrijeđan po ličnoj osnovi, a kako je naveo u saopštenju medijima nakon tog nemilog događaja, osjetio je da je ugrožena i njegova sigurnost.
Portal IN4S je, kako je naveo, nakon jedne urgencije obrisao protivzakonite i neprimjerene komentare na portalu na koje je u dva navrata ukazao.
On se obratio i Upravi policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali i ministarki javne uprave, digitalnog društva i medija Tamari Srzentić, jer, kako smatra Vlada kroz dijalog i dobre odnose sa medijskom zajednicom i civilnim društvom treba da pomogne svim medijskim portalima u podizanju odgovornosti za sadržaje koje generišu/objavljuju korisnici kao i da se podrži zaštita prava svih građana, po svakom pa i po osnovu najličnijeg identiteta.
Radikalizacija
Šef Medijskog savjeta za smoregulaciju Ranko Vujović smatra da je upravo hapšenje crnogorskog državljanina Rista Jovanovića na Gazimestanu bilo razlog za još jedan talas radikalizacije crnogorskog društva.
“Situacija poput ove je idealna za sve ekstremne snage u našem društvu. One se hrane ovakvim narativima i tu se nalazi njihovo pogonsko gorivo. Od kafane do ulice, od portala do društvenih mreža. Treba primijetiti da je ove godine proslavi Vidovdana na Gazimestanu prisustvovao značajno veći broj ljudi, a da je iz Crne Gore došao takođe veliki broj posjetilaca”, naveo je Vujović.
Dodao je da je ovo još jedan slučaj gdje se nasilno pokušava radikalizovati ukupan društveni ambijent.
“Sada je više nego očigledno da pojedinim strukturama i u Srbiji i u Crnoj Gori ne odgovara mir i sređeno društvo. Zato je prava hajka povedena preko određenih portala, a najviše preko društvenih mreža”, navodi Vujović.
Zeković: Vlada ćuti iako su upoznati sa uvredama i prijetnjama
Aktivista za ljudska prava i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, Pobjedi je juče kazao da je važna reakcija Vlade kako bi se uspostavila kultura dijaloga i kultura ljudskih prava, a komentari na medijskim portalima objavljivali po osnovu pravila i ažurno vodila briga o njima.
“Primijetio sam, kroz neposrednu komunikaciju sa uredništvom Portala IN4S, da se ne poštuje zakonski rok uklanjanja spornih komentara a dodatno, što je zapravo i najviše zabrinjavajuće, jeste što u tom i drugim medijima, još nije uspostavljena odgovarajuća kultura koja poštuje ljudska prava i integritet svakog pojedinca. Nemaju definisana i nijesu istaknuta pravila komentarisanja. Mjesecima se tolerišu komentari koji su protivzakoniti, podstiču na nasilje, na mržnju i društveno isključivanje”, ispričao je Zeković.
Primijetio je i da Vlada o ovome ćuti iako je o svemu obavijestio predsjednika i potpredsjednika Vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, a posebnim, detaljnim, pismom obratio se i ministarki javne uprave, digitalnog društva i medija Tamari Srzentić.
“Iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore sam dobio i potvrdu da su se upoznali sa mojim obraćanjem. Smatram da Vlada Crne Gore kroz dijalog i dobre odnose sa medijskom zajednicom i civilnim društvom treba da pomogne svim medijskim portalima u podizanju odgovornosti za sadržaje koje objavljuju korisnici kao i da se podrži zaštita prava svih građana, po svakom ličnom svojstvu pa i po osnovu najličnijeg identiteta. Tako se podržava sveukupna inkluzija, zaštita od diskriminacije i podstiče društvena kohezija svih građana”, naveo je Zeković.
Ističe da Vlada i strukture koje je obrazuju, svoj politički i demokratski autoritet treba da povedu u pravcu stvaranja sigurnog okruženja za život, rad i djelovanje svakog pojedinca.
“Važno je da u svakodnevnoj praksi, pa čak tokom sopstvenih aktivnosti na društvenim mrežama, jer do njih u prezentaciji svojih politika i rezultata i te kako drže, zastupaju i promovišu zdravi dijalog i građanima pomognu u prihvatanju i razumijevanju drugačijeg mišljenja i različitosti. Proteklih nekoliko dana sam proveo tako što sam od jutra do mraka radio na evidentiranju nezakonitih komentara, pisanja molbi portalu da ih ukloni kao i na pisanju prijava prema Upravi policije i tužilaštvu ili sam boravio u službenim prostorijama policije i pravosuđa. Da postoji odgovarajuća medijska odgovornost i kultura bio bih pošteđen tolikog iscrpljivanja a i građani koji imaju problem sa prihvatanjem različitosti, i niko im ne posvećuje potrebnu pažnju i pomoć, ne bi bili izloženi krivično-pravnom progonu i posljedicama koje slijede”, poručio je Zeković.
Upravo zbog toga je, navodi važna reakcija Vlade, ali i konkretna pomoć portalima, uključujući i kadrovsku i finansijsku, „jer mnogi od njih možda nijesu samoodrživi, kako bi se uspostavila kultura dijaloga i kultura ljudskih prava, a komentari na medijskim portalima objavljivali po osnovu pravila i ažurno vodila briga o njima“.
