Sudbina Ulcinjske solane ključna je za ulazak države u Evropsku uniju (EU), poručeno je sa međunarodne konferencije koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i saopšteno da se donošenje Nacrta plana upravljanja tim područjem može očekivati do kraja godine.
Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević je, na otvaranju osme međunarodne konferenciju za zaštitu Ulcinjske solane, rekla da je sigurna da je ovo događaj sa najdužom tradicijom kada su u pitanju strukovne i naučne debate u oblasti zaštite prirode.
"Ulcinjska solana to zaslužuje, s obzirom na to da je u pitanju ključna stavka za ulazak Crne Gore u EU, naročito sa aspekta osiguranja njenog povoljnog ekološkog statusa“, kazala je Janjušević.
Prema njenim riječima, solanu nije bilo dovoljno samo formalno pravno zaštititi, već treba osigurati povoljan ekološki status „jer ni mi, ni EU nijesmo željeli još jedan park prirode na papiru, već visoko funkcionalno zaštićeno područje“.
Solana je, kako je rekla Janjušević, imala dugačak, trnovit put prije nego je postala završno mjerilo u pregovorima.
„Tada su njene konferencije bile prave arene, na koje smo dolazili naoružani argumentima za zaštitu, dok je državni aparat bio naoružan kontra argumentima u vidu stečajnog postupka, sudskih procesa koji su opterećivali solanu, milionskih odšteta. Mnoge od tih bolesti solana još boluje“, navela je Janjušević.
To se, kako je kazala, naročito odnosi na nedostatak upravljača i kontinuiranih finansijskih sredstava, i to intenzivno već pet godina.
„Skromna analiza medijskih objava pokazala je da smo u posljednje dvije godine u prosjeku dva puta mjesečno mogli čuti da će se upravljačko tijelo uspostaviti svakog momenta - koliko je sjutra“, rekla je Janjušević.
Prema njenim riječima, za to vrijeme je jedan mali čovjek mogao postići mnogo, a pet crnogorskih institucija za gotovo pet godina skoro ništa.
„Prazna obećanja su nešto što karakteriše crnogorsku javnost i političku zbilju i iskreno se nadam da će novi predsjednik opštine Ulcinj, i sam dugogodišnji borac za zaštitu Ulcinjske solane, prekinuti ovaj niz, i to ne samo u pogledu formiranja novog preduzeća, već i samog rukovodstva“, istakla je Janjušević.
Ona je podsjetila da su se crnogorska i njemačka vlada postigle sporazum da se Crnoj Gori ustupi CIM ekspert.
„Ta ekspertiza već tri godine čeka da se pozicionira na čelo tog novog upravljačkog tijela i da nam ustupi svoje znanje i vještine“, kazala je Janjušević.
Ona je kazala da je Goran Gugić izabran na oglasu za taj posao, da je bio dugogodišnji direktor Parka prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj i dobitnik Euronaturove nagrade za izvanredan doprinos u oblasti zaštite prirode, što ga sve nominuje za tu poziciju.
Kako je naglasila Janjušević, svi sanacioni radovi, uključujući i 6,6 kilometara bentova, neće dati adekvatne rezultate ukoliko solana ne bude imala upravljača i ne budu obezbijeđena kontinuirana budžetska sredstva.
„Činjenica da danas ovdje nemamo ministra finansija, iako smo ga uredno pozvali, govori o tome da nemamo naročito domaćinski odnos prema Ulcinjskoj solani, što je zabrinjavajuće, kao i da će solana ostati vječito na marginama političke scene, a da će se oslanjati na međunarodne donatore i evropska sredstva“, navela je Janjušević.
Ona je ukazala da je apsurdno da solana još plaća struju po industrijskim cijenama, iako već deceniju ne proizvodi so.
Janjušević je rekla da su obodni i glavni nasipi obrasli vegetacijom, toliko da ni ornitolozi više ne mogu sprovoditi redovne monitoringe.
„Apsurdno je i da solana ima bager koji niko ne vozi, da ima pumpu 31 koja ne može da se instalira, jer je objekat za nju u stanju raspada. Pumpa Đerane je u kolapsu, a bazene kristalizacije progutala je invazivna vegetacija“, dodala je Janjušević.
Ona je upozorila da je situacija na solani alarmantana.
„Sve ovo se dešava uprkos predanom radu velikog broja ljudi okupljenih u radnoj grupi kojom rukovodi Ministarstvo ekologije, ali konkretnih rezultata ne može biti dok ne budemo imali upravljačko tijelo“, naglasila je Janjušević.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, koji je bio spriječen da prisustvuje konferenciji, u svom govoru je zahvalio i čestitao CZIP-u na organizaciji međunarodne konferencije.
On je zahvalio i članovima radne grupe na njihovom upornom, sada već dvoipogodišnjem radu, kao i Vladi Njemačke i ambasadoru Peteru Feltenu na njihovom angažmanu u vezi sa zaštitom tog područja.
„Integrisani ekspert kojeg ste nam dodijelili zaista je postao dio našeg tima“, naveo je Ćulafić u svom govoru.
On je kazao da su rezultati sve očigledniji, navodeći da je prvih skoro sedam kilometara urušenih bentova sanirano pod teškim i izazovnim uslovima koje Solana nosi sa sobom.
Ministarstvo, kako je rekao, trenutno priprema projektni predlog za sanaciju infrastrukture Solane u višemilionskom iznosu, koji planira da prijavi na IPA operativni program EU.
Ćulafić je kazao da je, takođe, u toku izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju dvije ključne pumpne stanice, da se ispituje statika hangara i upravne zgrade, kao i da će uskoro Ministarstvo, preko svog velikog projekta GEF 7, dodatno finansirati izradu biznis plana.
„Do kraja godine – kako me uvjeravaju iz Direktorata za zaštitu prirode – možemo očekivati nacrt plana upravljanja“, naveo je Ćulafić.
Kako je rekao, Ulcinjska solana je i jedna od glavnih tema Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila Poglavlja 27 – Klimatske promjene i životna sredina, uzimajući u obzir da je sastavni dio završnog mjerila 5, od ukupno osam definisanih zajedničkom pozicijom EU.
Ćulafić je pojasnio da završno mjerilo 5 u oblasti zaštite prirode podrazumijeva da Crna Gora dostavlja Komisiji liste predloženih lokacija Natura 2000, koje u dovoljnoj mjeri pokrivaju tipove staništa i vrste u skladu sa zahtjevima direktiva o pticama i staništima.
Crna Gora, prema njegovimm riječima, pokazuje sposobnost upravljanja mrežom Natura 2000, uključujući davanje odgovarajućeg statusa zaštite Ulcinjskoj solani, kao i efikasno sprovođenje neophodnih mjera zaštite, što direktno vodi poboljšanju njenog statusa očuvanja.
„Sve aktivnosti u vezi sa Solanom svode se na realizaciju aktivnosti iz Akcionog plana, koji obuhvata pripremu Plana upravljanja, infrastrukturne radove, koji će se potencijalno realizovati kroz IPA projekat, a najznačajnija aktivnost svakako je uspostavljanje upravljačke strukture, iz razloga što je veliki broj aktivnosti u direktnoj vezi sa tom ključnom komponentom“, naveo je Ćulafić.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da Crna Gora ima mnogo dragulja i da na maloj površini postoji mnogo prirodnih ljepota.
„Ako želite da zatvorite sva poglavlja, uključujući Poglavlje 27, morate da vidite koja su to mjerila i šta treba da uradite, a ovo je jedan od zahtjeva kako biste zatvorili sva poglavlja, uključujući i 27, koje je jako skupo. Potrebno je mnogo aktera, koji treba da rade zajedno kako bi postigli to“, naveo je Satler.
On je poručio da političari, bez obzira na proces pristupanja EU, imaju obavezu prema građanima da ispune ono što su obećali i učine da Crna Gora zaista bude ekološka država.
Satler je kazao da će nastaviti da podržavaju solanu, koja je sastavni dio završenih mjerila za pregovaračko poglavlje 27.
On je rekao da je postignut određeni napredak, navodeći da su dva najveća koraka dodjeljivanje statusa parka prirode Solani, kao i to što je Solana uvrštena na Ramsar svjetsku listu močvarnih područja.
„Nadam se da će doći do zaključenja i da ćemo imati desetogodišnji plan upravljanja solanom. Jako je važno da Vlada uspostavi posvećeno upravljačko tijelo“, naveo je Satler.
Prema njegovim riječima, ključni infrastrukturni radovi, poput rehabilitacije nasipa i pumpi, još nijesu u potpunosti sprovedeni.
EU, kako je kazao, podržava solanu u Ulcinju kroz različite mehanizme finasniranja i nastaviće da rade to.
„Poglavlje 27 ne smijemo zaboraviti, jer je ono skupo, i zaista morate da ubrzate proces. Mnogi aklteri treba da ulože napore, kako Vlada, tako i opština Ulcinj i NVO. Svi treba da rade zajedno kako bi se pomakli sa određene tačke, i to ne samo u vezi sa solanom, nego i drugim pitanjima koja se tiču životne sredine i održivog razvoja“, poručio je Satler.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske istakla je da je Ulcinjska solana jedan od dragulja države, vitalni ekosistem, sklonište za bezbroj migratornih ptica.
Maske je ukazala da se pitanja u okviru poglavlja 27 zapravo tiče i Ulcinjske solane i istakla da je veoma važan plan upravljanja, koji treba da bude ambiciozan i održiv.
Programska direktorica CZIP-a Ksenija Medenica osvrnula se na ključne probleme u solani, koji se odnose na urušene nasipe, hidrološki režim, održavanje pumpi, ponovnu pojavu krivolova.
Prema njenim riječima, ta negativna pojava se ove godine vratila na velika vrata.
„Jedan od razloga je obrastanje vegetacijom, pa gotovo da nije moguće sprovesti monitoring u nekim djelovima solane“, navela je Medenica, dodajući da je nekontrolisano kretanje stoke takođe jedan od problema.
Ona je ukazala da su tursti nezadovoljni, da su komentari loši, a ocjene za Ulcinjsku solanu između dva i tri.
Medenica je kazala da ćemo uskoro imati desetogodišnji plan upravljanja za Ulcinjsku solanu, ali da donošenje tog dokumenta nema smisla ako ne postoji upravljač.
Vođa programa za očuvanje ptica u CZIP-u, Bojan Zeković, rekao je da je u posljednje vrijeme primjetan pad brojnosti ptica u Ulcinjskoj solani.
Jedan od razloga je, kako je kazao, zarastanje vegtacije koje se javlja kao pojava nedostatka slane vode.
Zeković je istakao da je odgovor na pitanje koji djelovi solane su najvažnije za ptice taj da je veoma važan gotovo svaki dio i ćošak tog područja.
„Da li se Ulcinjska solana štiti samo na solani, rekao bih sigurno ne. Nevjerovatno da već osmi put pričamo o ovome, ponavljamo iste stvari, a da kada odemo na teren svjedočimo nedopustivim pojavama“, naveo je Zeković.
