Dva dana ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, koje vodi ministar Vladimir Leposavić, čiju ostavku je zbog relativizacije genocida u Srebrenici tražila kompletna opozicija, ali i sam premijer Zdravko Krivokapić, obavijestilo je javnost da je izradilo i uputilo u zakonodavnu proceduru prijedloge zakona o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima.
Ovakva formulacija saopštena iz ministarstva je upućivala na zaključak da su zakoni predati u skupštinsku proceduru, što je rezultiralo i reakcijama iz civilnog sektora koji se bavi tom oblašću.
Javnost je prekjuče prvo bila obaviještena da su zakoni na dnevnom redu Vlade, a nakon sjednice, bez objašnjenja, da je odlučivanje o njima odgođeno na neodređeno vrijeme.
Leposavić je najavio izmjene sudskih zakona dan nakon što je u ponedjeljak parlamentarna većina odlučila da umjesto Vlade, šefovi poslaničkih klubova budu predlagači Zakona o Državnom tužilaštvu, čime je izbjegnuta obavezna javna rasprava.
Iz Ministarstva pravde su saopštili da su predložene zakonske izmjene jednoglasno podržane od svih članova Sudskog savjeta, koji je osim prethodno datog pozitivnog mišljenja, donio odluku da sačeka sa objavljivanjem odluke o raspisivanju novog oglasa za izbor predsjednika Vrhovnog suda, uz očekivanje da će predložene izmjene u najkraćem roku biti razmatrane i usvojene u Skupštini.
Ovakav pristup, nakon osude civilnog sektora i stručne javnosti da je zaobilaženje javne rasprave u vezi sa tužilačkim zakonom izuzetno opasno za demokratske procese u Crnoj Gori, doživio je i najavljeni ubrzani proces usvajanja zakona u oblasti sudstva.
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović-Marković, u tom smislu, komentarisala je za Pobjedu prekjuče da brzina i želja za promjenama ne smiju biti važniji od kvaliteta.
- Promjene su neophodne, ali moraju biti urađene u skladu sa standardima. Vlada ne bi trebala da predlaže bilo koje, a posebno sistemske zakone, bez ozbiljne javne rasprave – kazala je Ćalović-Marković.
Prema njenim riječima, traženje prečica na uštrb legitimnosti procesa i donošenje odluka iza bilo čijih zatvorenih vrata ne može biti dobro za demokratiju.
- Nova Vlada bi na početku svog rada morala da pokaže spremnost da bude mnogo otvorenija od prethodnih i da uključi građane u donošenje mnogo većeg broja odluka – zaključila je Ćalović-Marković.
I iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) naveli su da su iznenađeni odlukom ministra pravde da predloži promjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima bez javne rasprave koju nalaže Zakon o državnoj upravi.
- Nijesu objavljeni razlozi zbog kojih javna rasprava nije sprovedena, a Ministarstvo je dužno da takve razloge navede uz prijedlog zakona, na osnovu člana 52 Zakona o državnoj upravi – navela je Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava u izjavi za Pobjedu.
