Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra.
Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića.
Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima.
Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović.
"Njihov sukob je kulminirao i sada država trpi posljedice tog ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu".
Vujvić smatra da će se njihov sukob produbljivati.
"A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države", kaže Vujović.
Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine.
Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto.
Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju.
Konkretan povod smjena Lazarevića
Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima.
Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja.
Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen.
Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno.
Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU.
Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama.
Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu.
Optužbe na ličnom i političkom nivou
Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi.
Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi.
Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO.
Vlada predlaže a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore.
Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca.
"To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja", poručio je Milatović.
Sa obuke ukrajinskih vojnika o održavanju tenkova Leopard 1A5 u Njemačkoj, maj 2023.
Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna.
"To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine".
Politička borba umjesto funkcionalnosti
Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.
Premijer Milojko Spajić i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Cetinju, 31. jul 2023.
"Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći".
Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled.
"Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd. "
Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju.
To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija.
"O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane".
Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta
Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom.
Znak i zastave EU ispred sjedišta Evropske komisije, koja je izvršna vlast Evropske unije, Brisel, Belgija, 30. decembar 2016.
Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note.
Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine.
Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade.
Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju.
Vujović kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU
"Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti".
Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU.
"Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore", zaključio je Vujović.
U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu.
Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU.
Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.
Uticaj odnosa sa Hrvatskom na zatvaranje poglavlja Crne Gore
Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati.
"A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja".
Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji.
Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU.
"Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima".
