Opštinske izborne komisije u Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru nezakonito su proglasile 13 izbornih lista, ali će one svakako učestvovati na lokalnim izborima u tim opštinama jer nema mogućnosti za njihovo poništenje, niti preispitivanje.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević, koji je i član Državne izborne komisije ispred NVO i akademske zajednice, kazao je Pobjedi da liste nijesu u skladu sa Zakonom o izboru odbornika, jer ne sadrže obavezan broj žena kandidatkinja za odbornice.
Previdi OIK-a?
Suljević je Pobjedi pojasnio da DIK u ovom slučaju ne može da interveniše, jer je Zakon izričito ovlastio opštinske izborne komisije da pregledaju dokumentaciju, sagledaju ima li nedostataka i ostave rok od 48 sati za njihovo otklanjanje.
"Nedovoljan broj žena na izbornim listama na planiranim lokalnim izborima nas mora sve zabrinuti i otvoriti pitanje karaktera vrijednosti koje se zaista njeguju među različitim političkim subjektima ukoliko ne otvaraju prostor ni za minimalnu, trećinsku, a kamoli ravnopravnu prezentaciju žena", istakao je Suljević.
Podsjetio je da obavezna kvota pripadnica manje zastupljenog pola na listama nije novost u zakonu, zbog čega se ovakvo postupanje ne može pripisati neznanju ili nespretnosti učesnika izbora, niti opštinskih izbornih komisija koje su, kako je rekao, ove stvari slučajno ili namjerno previdjele.
"Ovo je bila tačka sporenja i na sjednici Državne izborne komisije, gdje se raspravljalo o tome koja bi mogla biti uloga Komisije u ovom trenutku, s obzirom na saznanja o ovim nepravilnostima, kao i na činjenicu da su nadležnosti Komisije u ovom trenutku značajno limitirane", ukazao je Suljević.
Rekao je i da nije prihvaćen prijedlog da se Komisija oglasi saopštenjem kako bi ukazala na sve uočene nepravilnosti, ali i objasnila javnosti ono što izaziva konfuziju.
"Osim predsjednika DIK-a Nikole Mugoše, i mene, kao predstavnika iz reda civilnog društva, koji smo u odnosu na ovu tačku imali izdvojeno mišljenje, svi ostali članovi i članice bili su rezervisani prema toj ideji ili otvoreno protiv nje", istakao je Suljević.
Smatra i da je opravdan kritički odnos dijela civilnog sektora prema DIK-u, jer, naveo je, ćutanje o ovom problemu nije u skladu sa ulogom koju bi ovaj organ morao imati u odnosu na izborne procese u državi, a držanje po strani ne rješava ove probleme - štaviše, ohrabruje ovako rigidno kršenje zakonskih odredbi.
"Brinem da ovo, s obzirom na pozadinu učešća ostalih članova i članica Komisije, kao predstavnika iz reda političkih partija, može značiti i slaganje sa ovom praksom koja je sprovedena na lokalnom nivou, pa u nekim slučajevima i od strane političkih partija ispred kojih ti članovi i članice učestvuju u radu Komisije", kategoričan je Suljević.
Na ovaj problem ukazao je u četvrtak i Centar za demokratsku tranziciju koji je i saopštio da su, od njima dostupne dokumentacije, do sada samo OIK Budva i Tivat objavile zbirne liste koje su u skladu sa zakonom.
Podaci
Zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović pojasnila je da se u najvećem broju slučajeva kršenja odnose na nepoštovanje Zakona o izboru odbornika da na listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja, kao i da među svaka četiri kandidata mora biti najmanje jedan manje zastupljenog pola.
"U slučaju kada liste imaju ove nedostatke i kad OIK nijesu reagovale i zatražile njihovo ispravljanje u propisanoj proceduri, jedini zakoniti postupak je da ove komisije odbiju proglašenje takvih lista", naglasila je.
Pojasnila je da je u Kolašinu proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30 odsto žena, a da na jednoj nije ispoštovan redoslijed prema kojem žena mora biti kandidatkinja na svakom četvrtom mjestu.
"U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redoslijeda", navela je Gvozdenović.
Ukazala je da ni u Baru na tri liste nije ispoštovan redoslijed kandidatkinja, dok na Žabljaku redoslijed nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi.
"Pozivamo Državnu izbornu komisiju da u skladu sa zakonskim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakonitog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a", istakla je Gvozdenović.
Smatra da se iz tih primjera uočava da nema govora o jedinstvenoj primjeni zakona, već da se on primjenjuje „kako ko hoće ili neće“, a naglasila je i da je DIK obavezan da obavijesti javnost o takvim pojavama i saopšti stav.
"Ovaj slučaj je još jedna potvrda da Crnoj Gori treba nepartijska i profesionalna izborna administracija", ocijenila je Gvozdenović.
OIK Podgorica utvrdila redoslijed
Opštinska izborna komisija u Podgorici utvrdila je redoslijed potvrđenih izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi za izbor odbornika u Skupštinu Glavnog grada, kazao je Pobjedi predsjednik tog tijela Veselin Vukčević.
Tako će, pod brojem jedan na izborima u Glavnom gradu nastupiti lista SNP „Temeljno za Podgoricu“. Druga po redu je Svetosavska srpska lista – „Saberimo se za Nemanjin grad“.
Pokret „Evropa sad i za Podgoricu“ nastupiće pod rednim brojem tri, dok će koalicija Demokratske Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore i Demosa biti četvrta. Pod brojem pet nastupiće Demokratski front sa listom „Za budućnost Podgorice“, a šesta na zbirnoj listi je „Može Podgorica – ovo je naš grad“.
Lista „Preokret“ nastupiće sedma, dok će Pokret „Svi za naš grad“ biti pod brojem osam.
OIK Podgorica prethodno je potvrdila liste koalicije „Za budućnost Podgorice“ i „Saberimo se za Nemanjin grad“ koje su vraćene na dopunu, jer nijesu imale dovoljan broj žena kandidatkinja za odbornice.
