Bila bi to gotovo uobičajena informacija, kakve se često znaju ponoviti u saopštenjima sa bilateralnih susreta te vrste, da nije u pitanju upravo pitanje - ambasade u Jerusalimu.
Naime, Evropska unija već duže ima jasan stav o tom pitanju. Otvaranje diplomatskih predstavništava u Jerusalimu nije nešto što je preporučljivo.
1"Evropska unija i njene članice nastaviće da poštuju međunarodni konsenzus o Jerusalimu, koji je, između ostalog, dio Rezolucije 478 Savjeta bezbjednosti UN, a pritom uključujući i lokacije diplomatskih predstavništava sve dok ne bude riješen konačni status Jerusalima", saopšteno je iz Brisela prije tri godine.
Šta stoji u Rezoluciji 478?
Šta je navedeno u Rezoluciji 478, usvojenoj 1980. godine? Između ostalog, i poziv svim državama koje su uspostavile diplomatske misije u Jerusalimu da ih - povuku.
EU je insistirala i prošle godine na tome da ambasade moraju ostati u Tel Avivu, pa i kada je Češka svoju ambasadu preselila u Jerusalim.
Prošle godine, kada je Kosovo uspostavilo diplomatsko predstavništvo u Jerusalimu, iz EU su poslali jasnu poruku.
"Svi diplomatski koraci koji bi mogli dovesti u pitanje zajednički stav EU o Jerusalimu predstavljaju ozbiljnu zabrinutost i žaljenje", naglasio je tada portparol EU.
EU prvo želi rješenje, pa tek onda ambasade
Izrael smatra kako je Jerusalim prijestonica te države. Isti stav imaju i SAD.
No, EU to vidi kao kršenje međunarodnog dogovora. Prvo rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, pa otvaranje ambasada - ukratko glasi njihov stav.
