Kontroverzni profesor međunarodnog prava iz Srbije Srđa Trifković iznio je plan po kome bi, nakon popisa, ukoliko bi srpski jezik bio većinski, trebalo da bude ukinut Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, uz ponavljanje teze da je crnogorski jezik izmišljen.
Profesorica na FCJK, Jelena Šušanj za Portal Analitika ističe da su izjave Trifkovića, pa i mnogih prije i oko njega, u duhu su fašističke velikosrpske ideologije prema kojoj bi ovaj dio Balkana bio srećan i pomiren ako i samo ako se na njemu ne bude čula nijedna nesrpska riječ.
45„To je zapravo priča o etničkom čišćenju, za koje se ponovo kao 90-ih postavljaju teorijske pretpostavke. Temeljna je od tih pretpostavki ideja o jednoj državi s jednim narodom, jednom crkvom i jednim jezikom“, ističe Šušanj.
Cilj da se ugasi FCJK nije vođen postojanjem crnogorskoga jezika
Naglašava i da je crnogorski jezik lingvistička i sociolingvistička i kulturna i istorijska činjenica.
„Potvrđeno je to i od strane Kongresne biblioteke u Vašingtonu koja je crnogorskome dodijelila jezički kod, i od strane brojnih slavističkih centara u svijetu, a potvrđeno je i u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistike. Ali Trifkovića i njemu slične naučne činjenice ne zanimaju. Njih interesuje ideologija krvi i tla, koju zastupaju više od 30 godina“, izričita je Šušanj.
U konačnom, prema riječima sagovornice Analitike, njihov cilj da se ugasi FCJK nije vođen postojanjem crnogorskoga jezika, već postojanjem jedne grupe ljudi koja ne ćuti i koja konstantno promišlja i reaguje na društvene devijacije.
„Da nije tako, tražio bi Trifković da se ugasi i Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Univerziteta Crne Gore, ali njega ne pominje. Gašenje FCJK za njih znači gašenje misli i gašenje otpora, a to im neće proći“, poručuje Šušanj.
Čeka nas borba neprestana, problem izostanak strategije
Podsjeća da je prostor za nasrtaje na crnogorski jezik, identitet i kulturu otvoren kad se Amfilohije vratio u Crnu Goru iz Banata.
„Onaj Amfilohije koji je ratnu zločinku Biljanu Plavšić, čiji je Trifković bio savjetnik, nazivao kosovkom đevojkom. No crnogorski identitet vjekovima uspješno opstaje, pa ga neće natruniti ni Andrija Mandić sa svojim podaničkim stavovima. Ono što ja vidim kao veći problem jeste izostanak strategije onih koji bi morali predstavljati političku opoziciju Mandiću“, upozorava sagovornica Analitike.
Na pitanje što nas čeka nakon popisa, Šušanj odgovara – „čeka nas borba neprestana“.
„Desničarski elementi u trenutnoj vlasti imaju za cilj eliminaciju svega što se razlikuje od njihovoga toka misli. Viđeli smo kako su na lokalnom nivou u Podgorici besprizorno podnijeli zahtjev za ukidanje kancelarije za LGBT, uz opskurnu zamjenu teza da je zaštita prava LGBT populacije diskriminatorna prema svima drugima. Njihovi su naumi jasni, ali istorija pokazuje da su im dometi kratki. Ne sumnjam da će biti tako i ovoga puta“, zaključuje Šušanj
