Čini se da se danas gro našeg života odvija onlajn - sjetite se kada ste posljednji put dan proveli bez “kačenja” na društvene mreže? Ili bez “guglanja”? Jednostavno - internet je dio života pojedinca koliko li vazduh koji diše. Naravno, prisustvo u virtuelnom svijetu često znači i dijeljenje ličnih podataka koji vrlo lako mogu da se zloupotrijebe. Izloženi smo opasnostima kojih nerijetko nismo ni svjesni, a utisak je da prosječan korisnik interneta nije dovoljno upoznat sa mjerama bezbjednosti koje može da preduzme kako bi se zaštitio.
“Internet je platforma koja prikuplja podatke o svakom učesniku, pa tako i osobi koja istražuje. Stoga je važno da budemo svjesni bezbjednosnih rizika na internetu”, naglašava sagovornik Portala Analitika, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović.
Ukazuje da svaki klik, svaka interakcija, pretraga ili skinuta aplikacija ostavljaju digitalni trag i pomažu da dio naših ličnih informacija dođe do određene baze podataka.
“Zbog toga je važno voditi računa o bezbjednosti”, poručuje sagovornik Analitike.
Prvenstveno je potrebno, kako dodaje, uz korišćenje jakih i jedinstvenih lozinki aktivirati i dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) gdje god je to moguće.
“Treba koristiti sigurnosne alate kao što su VPN-ovi za šifrovanje internet saobraćaja. Takođe, redovno ažurirati softver i operativne sisteme kako bi se ispravile sigurnosne ranjivosti. Posebno treba biti oprezan pri dijeljenju ličnih informacija na internetu, posebno na društvenim mrežama”, upozorava Banović.
Kako provjeriti autentičnost informacije na internetu
On podsjeća da je internet tokom protekle dvije decenije postao ključni resurs, ne samo za komunikaciju već i za pristup nezamislivim količinam podataka.
“Vrijednost podataka i informacija iz otvorenih izvora je davno prepoznata, kako od strane bezbjednosno-obavještajnih službi, tako i od strane raznihmeđunarodnih tijela, organizacija, državne administracije i biznis sektora”, ističe Banović.
Međutim, dodaje da obim informacija koje su dostupne na internetu predstavlja i rizik zbog velikog broja zloupotreba i manipulacija informacijama.
“Zbog toga, prilikom prikupljanja informacija iz javno dostupnih izvora na internetu važno je tražiti informacije iz pouzdanih i provjerenih izvora. Ukoliko je moguće, provjeriti više izvora kako bi se potvrdila istinitost informacije”, pojašnjava Banović.
Prema njegovim riječima, važno je koristiti alate za provjeru autentičnosti slika i video sadržaja i za provjeru metapodataka.
“Preporuka je i da se koriste web stranice za provjeru činjenica (fact-checking) koje mogu pomoći u identifikaciji dezinformacija. Na kraju neophodno je i razviti sposobnost kritičkog razmišljanja i ne prihvatati sve informacije zdravo za gotovo, posebno one koje izazivaju snažne emocije”, poručuje Banović.
Kako efikasnije pretraživati
Sagovornik Analitike ističe da postoje brojni internet pretraživači koji nude različite nivoe privatnosti i efikasnosti. Google Chrome i Mozzila Firefox su pretraživači koji se, kako kaže, najčešće koriste.
“Oba imaju postavke koje vam omogućavaju sigurnije pretraživanje, poput onemogućavanja praćenja lokacije, ograničavanja kolačića, pristupa kameri i mikrofonu vašeg uređaja”, kaže Banović.
Dodaje da postoje i specijalizovani pretraživači poput Tor Browser koji omogućava anonimno surfovanje internetom, koristeći Tor mrežu za zaštitu identiteta korisnika.
“Za efikasniju pretragu, mogu se koristiti napredne tehnike pretraživanja kao što su upotreba navodnika za tačne fraze, minus znak za isključivanje određenih termina, ili korištenje specifičnih naredbi poput "site:" za pretragu unutar određene web stranice”, navodi Banović.
Društvene mreže i internet botovi
Društvene mreže, kako kaže, često prikupljaju velike količine podataka o korisnicima, ne samo kroz ono što objavljuju, već i kroz praćenje njihovih aktivnosti na mreži.
“Slučaj sa Facebookom i Zuckerbergom 2018. godine istakao je problematiku zaštite privatnosti korisnika. Važno je da korisnici budu svjesni postavki privatnosti i da ih prilagode svojim potrebama, kao i da budu oprezni u pogledu informacija koje dijele online”, ukazuje Banović.
Nezaobilazan dio društvenih mreža su i – botovi.
“Internet botovi su softverski programi koji automatski obavljaju određene zadatke na internetu. Koriste se u razne svrhe, uključujući automatizaciju društvenih mreža, skupljanje podataka, i online kupovinu”, pojašnjava sagovornik Analitike.
Međutim, dodaje da se botovi takođe mogu koristiti za širenje dezinformacija ili kao dio cyber napada.
“Prepoznavanje botova može biti izazovno, ali neki znakovi uključuju neobično visoku aktivnost, generičke ili ponavljajuće objave, i nedostatak ličnih informacija”, ističe Banović.
Deep i dark web
Deep web obuhvata, kako dodaje, djelove interneta koji nisu indeksirani od strane standardnih pretraživača.
“To uključuje privatne baze podataka, arhive i web stranice koje zahtijevaju autentifikaciju”, napominje on.
Dark web je dio deep weba koji je, prema njegovim riječima, namjerno skriven i dostupan samo preko specijalizovanih alata kao što je Tor.
“Prednosti uključuju veću privatnost i pristup informacijama koje nisu dostupne na standardnom internetu, dok su mane rizici od ilegalnih aktivnosti i potencijalne sigurnosne prijetnje”, navodi Banović.
Izazov sačuvati privatnost u budućnosti
Sa stalnim napretkom tehnologije i sve većim količinama podataka dostupnim online, kako ocjenjuje Banović, postaje sve teže očuvati privatnost i bezbjednost.
“Sve sofisticiraniji alati za praćenje i analizu podataka, zajedno sa rastućom povezanošću uređaja, predstavljaju izazov za očuvanje privatnosti”, rekao je on.
Međutim, dodaje da razvoj novih tehnologija za zaštitu privatnosti i bezbjednosti, kao što su enkripcija i blockchain, mogu pomoći u suprotstavljanju ovim izazovima.
“Važno je ostati informisan o najboljim praksama za zaštitu podataka i primjenjivati ih u svakodnevnom digitalnom životu”, zaključuje Banović.
