Utrenutku kada bi Crna Gora trebalo da doživi vrhunac turističke sezone, situacija je daleko od idealne. Dragan Purko Ivančević, dugogodišnji turistički radnik i član Odbora za turizam Privredne komore kaže da je ovo najlošije pripremljena sezona otkako se bavi turizmom, gotovo 45 godina. Problemi su brojni – od nedostatka osnovne koordinacije sa resornim ministarstvom do neorganizovane infrastrukture, građevinskih radova usred turističkih destinacija i loše saobraćajne povezanosti. Ivančević upozorava da je situacija toliko kritična da bi mogla da ima dugoročne negativne posljedice po crnogorski turizam.
Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera, takođe, izražava zabrinutost. Ističe da bismo, s obzirom na trenutne okolnosti, mogli biti zadovoljni ako posjećenost i broj noćenja budu na nivou prošle godine. Posebno je naglašena pojava tzv. julske rupe, kada čak i hoteli visoke kategorije imaju značajan broj slobodnih soba. Miljanić krivicu prebacuje na nedostatak državne brige i neadekvatnu promociju turističke ponude Crne Gore. On naglašava da je neophodno aktivnije koristiti elektronski marketing i bolje iskoristiti postojeće destinacije, kao i uvesti nove atraktivne lokacije za turiste.
S obzirom na to, nije realno očekivati da ćemo ove sezone imati bilo kakav organizovani turizam. Umjesto toga, suočavamo se sa stihijskim turizmom, gdje individualni gosti dolaze sopstvenim automobilima ili avionima. Nažalost, uslovi koje zateknu vjerovatno neće podstaći posjetioce da ponovo dođu. Oni koji se sada odluče za posjetu, teško da će poželjeti da se ponovo vrate - naglašava Ivančević.
Pored Budve, napominje da su građevinski radovi prisutni i u drugim primorskim gradovima. Ipak, jedini grad koji se ove godine može pohvaliti organizovanom turističkom sezonom je Bar.
"U Baru turistički promet funkcioniše bez problema, od smještajnih kapaciteta do aerodroma i izletničkih destinacija. Ovaj grad je uspio da se organizuje i posveti uređenju turističkog mjesta tako da ono izgleda privlačno i turistički, a ne kao gradilište. Uložili su trud i resurse da bi omogućili nesmetan protok turista i stvorili prijatnu atmosferu za posjetioce. Zahvaljujući ovim naporima, Bar je postao svijetli primjer kako treba izgledati primorski grad tokom turističke sezone, suprostavljajući se izazovima sa kojima se suočavaju drugi gradovi zbog građevinskih radova", tvrdi Ivančević.
A što se tiče komunikacije sa resornim ministarstvom, kaže da nemaju nikakvu pravu konekciju osim na nižim nivoima administracije.
"Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović se još uvijek nije udostojio da nas sasluša i da zajedno sa nama pronađe rješenja za probleme koje svi zajedno prepoznajemo. Nedostatak ozbiljnosti u rješavanju ovih problema može značajno oštetiti buduće sezone. Posebno sada, kada se kreće u drugu fazu ugovaranja za sljedeću godinu. Loša slika naše destinacije već se odražava i osjećamo posljedice. Sve više agencija i turoperatora sa kojima sarađujemo za iduću godinu odlučuju se za Albaniju ili Hrvatsku, dok istovremeno postepeno smanjuju ili čak potpuno otkazuju svoje aktivnosti u Crnoj Gori. Ovaj trend može imati dugoročne posljedice po našu turističku industriju, ozbiljno ugrožavajući ne samo sljedeću sezonu, već i budući razvoj turizma u zemlji", objasnio je Ivančević.
Kako je naveo, odsustvo strateških inicijativa i nedostatak efikasnih rješenja za probleme u turističkoj infrastrukturi i promociji destinacije dodatno pogoršavaju situaciju.
"Potrebno je hitno uspostaviti efikasnu saradnju sa relevantnim institucijama i preduzeti konkretne korake kako bismo povratili povjerenje i privukli investicije u turizam Crne Gore", apeluje Ivančević.
Što se tiče saobraćajnih gužvi, kaže da su već neko vrijeme prisutne i sada su toliko velike da je izazovno osigurati normalan protok.
"Za prolazak kroz prostor od jednog, tri ili četiri kilometra sada je potrebno i do sat i po vremena. Neizvjesno je šta nas čeka - mislim da to niko ne može precizno predvidjeti. Očekuje se potpuni kolaps, ali trenutno niko u turističkoj industriji ne može sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija razvijati. Jedino što nam preostaje jeste da se nadamo božjoj pomoći", naglasio je Ivančević.
Turista, kako je dodao, već imamo i imaćemo ih ove godine, ali sve je spontano i konfuzno, a kvalitetna turistička publika je sve rjeđa.
"Vidljivo je da struktura gostiju sve više opada po pitanju kvaliteta, što se jasno manifestuje kroz ponudu. Kvalitetni restorani stagniraju ili se bore sa održavanjem svoje reputacije, dok se najviše razvija tzv. pica parče i Koka-kola turizam", jednostavna i brza konzumacija.
Ponuda je sve više ispunjena jeftinim suvenirima i ugostiteljskim uslugama, što ukazuje na opadanje kvaliteta i strukture gostiju, kazao je Ivančević, dodajući da ovo jasno pokazuje da naša destinacija opada i da se kvalitet i struktura gostiju rapidno pogoršavaju.
"Popravak ovog imidža će zahtijevati godine napora. Kada jednom izgubimo dobar imidž, gubimo i publiku koja bi trebalo da donese više od osnovnog smještaja - a to je novac kroz vanpansionsku potrošnju, dodatne aktivnosti, aktivni turizam, rekreaciju, sport i gastronomiju", kaže Ivančević.
Klijentela slabe platežne moći
Po njegovim riječima, trend slabljenja platežne moći naše klijentele kontinuirano opada iz godine u godinu, što je izuzetno zabrinjavajuće i loše.
"Ovo će imati značajan uticaj na ugovaranje i privlačenje gostiju u narednim sezonama, posebno potencijalno štetan efekat imaće na investitore. Prilikom planiranja poslovnih strategija, investitori uzimaju u obzir nivo platežne moći klijentele i očekivanu potrošnju po gostu kako bi osigurali održivost svojih projekata u turizmu i ugostiteljstvu. Prije nego što ulože značajna sredstva u bilo koji segment turizma, neophodno je da izrade temeljan poslovni plan", kaže Ivančević.
Takođe, kako navodi, ključno je adresirati stalne probleme poput nedovoljne zainteresovanosti države u rješavanju sive ekonomije i osiguranju dovoljno kvalifikovane radne snage za potrebe turizma.
Predstavnik Udruženja hotelijera Petar Miljanić ističe da dosadašnji tok sezone pokazuje da ćemo biti zadovoljni ako posjećenost i broj ostvarenih noćenja budu na nivou sezone 2023. godine.
"U posljednje tri sezone imamo jednu pojavu koja je upečatljiva baš u ovom vremenskom periodu, a to je među hotelijerima prepoznato kao ,,julska rupa“. Na današnji dan, kao i u danima koji predstoje, otprilike negdje do 20. jula i pored izvanrednih vremenskih uslova i dobre pripremljenosti hotelijera, možete da bez problema rezervišete 10 ili više slobodnih soba u hotelima visoke kategorije sa četiri i pet zvjezdica na ekskluzivnim lokacijama uz samu obalu ili nedaleko od plaže. Primjer za navedeno su hoteli Splendid, Harmonia, Merit, Slovenska plaža i mnogi drugi", kazao je Miljanić, dodajući da je ova činjenica nešto što bi svakako trebalo da skrene pažnju nadležnih da Crna Gora, iako malih kapaciteta, pogotovo u hotelskom sektoru, nema dovoljan broj gostiju da bismo iste popunili.
"Takozvana julska rupa je povezana i sa (ne)brigom državnih institucija na kojima je i najveća odgovornost. Očigledno je da nam je potrebna znatno bolja iskorišćenost postojećih destinacija, kao i da nam fali novih destinacija za privlačenje gostiju. Nedostatak aktivne promocije, kao i nedovoljna upotreba elektronskog marketinga čine da ne uspijevamo rangirati našu zemlju kao prvu na pretraživačima. Trebalo bi promovisati našu turističku ponudu kako u okruženju, tako i u svim destinacijama sa kojima smo povezani avio-saobraćajem. Iako veoma značajan, to neće biti veliki poduhvat, iz razloga što oba naša aerodroma dnevno prime do šezdesetak letova, što je svakako nedovoljno imajući u vidu ,,julsku rupu“", objasnio je Miljanić.
Po njegovim riječima, veoma je slab avio-tranzit u poređenju sa jednim ne velikim dubrovačkim aerodromom, koji ostvari blizu sto dolazaka svakodnevno iz cijele Zapadne Evrope, Srbije, Turske, Velike Britanije, kao i let iz Njujorka, što je gotovo duplo veći broj dolazaka od oba naša aerodroma zajedno.
"Ova činjenica mnogo govori, sa jedne strane o velikim nedostacima u razvoju održivog turizma u našoj zemlji, ali je istovremeno i prilika da bliskom saradnjom, učenjem i primjenom postavljenih standarda u najbližem okruženju i sami ostvarimo potreban napredak. Crna Gora je jedinstven i neponovljiv turistički proizvod, sa ovim prirodnim ljepotama i biodiverzitetom na veoma kratkoj distanci, nema konkurenciju. Sa planskim održivim razvojem trebalo bi da bude nezaobilazna destinacija u toku svih godišnjih doba, a pogotovo ljeti", smatra Miljanić.
Nedostatak radne snage
Kako ističe, nedovoljna popunjenost hotela upozorava da su zemlje Mediterana znatno privlačnije za turiste, ali da zemlje Jadrana, poput Hrvatske i Albanije, više ulažu u razvoj i marketing i osjećaju plodove svog rada.
Takođe, Miljanić naglašava da je nedostatak kvalifikovane radne snage za nas nekada bio poznat kao problem zapadnih razvijenih zemalja, međutim ovaj nedostatak posljednjih godina sve je više primjetan u našoj privredi.
"Razlozi su različiti, dijelom zbog velikog odliva stanovništva u posljednjoj deceniji, a dijelom što naša sezonska radna snaga odlazi u druge turističke centre zbog boljih uslova za rad i edukacije. Moramo se okrenuti osposobljavanju ljudi zainteresovanih za rad na pozicijama za kojima postoji najveća potražnja. U turizmu su najpotrebniji recepcioneri, sobarice, kuvari, konobari, turistički vodiči. Tržište rada je baš kao i druge vrste tržišta gdje uslove određuje zakon ponude i potražnje, u ovom slučaju kvalifikovane radne snage", kazao je Miljanić, dodajući da kombinacijom teorijskog učenja prakse u hotelima i ugostiteljskim objektima, djecu već u srednjoj školi treba osposobiti za sezonske poslove i svakom učeniku sa visokim prosjekom država mora da garantuje posao i profesionalno usavršavanje.
"Na duži period ćemo ovim putem jačati ponudu domaće kvalifikovane radne snage. Međutim, u Crnoj Gori će u godinama koje dolaze biti sve veća potreba za radnom snagom i trend priliva strane radne snage biće sve veći", kaže Miljanić.
Iz Udruženja hotelijera svakodnevno, na zajedničkoj grupi, informišu sve članove o radnicima koji traže posao, o pojednostavljenoj proceduri prijave domaće radne snage, o tekućim problemima i mogućim rješenjima koji opterećuju sektor hotelijerstva.
"Nerijetko nas pozivaju odgovorni i savjesni novinari da bi saslušali i obavijestili kako građane, tako i nadležne o izazovima sa kojima se suočavamo i mi i turistička privreda od koje bi svaki građanin naše zemlje mogao pristojno da živi, ali još uvijek ne dobijamo pozive od nadležnih u Vladi kako bismo zajedničkim snagama učinili neki boljitak. Nada uvijek postoji, a naša otvorenost i želja za opštim napretkom ne posustaju", poručuje Miljanić.
