Sve je više mladih ljudi koji se javljaju kardiolozima zbog smetnji sa srcem, a naročito u posljednja dva tri mjeseca, i to oni koji su preležali korona virus. Pacijentima ostaju ozbiljne posljedice u vidu hroničnog umora, teškoća u disanju, bolova u mišićima, neki bi spavali cijeli dan, a nekima predstavlja veliki napor da se popnu stepenicama… Može da izazove i probleme sa krvnim sudovima. Srčane tegobe se mogu javiti čak i kod onih pacijenata koji su imali blažu kliničku sliku kovid infekcije, dok pacijenti koji su bili na respiratoru imaju i psihosomatske posljedice u vidu halucinacija, gubljenja pamćenja…
Tegobe
Kardiolog doktor Ognjen Novosel kazao je za Pobjedu da se posljednjih mjeseci primjećuje veći broj pacijenata sa početnim srčanim tegobama koji su bili zaraženi korona virusom. On tvrdi da post-kovid simptomi traju od tri do šest mjeseci i da ih nema samo 10 odsto pacijenata koji su preležali virus.
- Oni koji se ,,skinu“ sa respiratora ima problema sa halucinacijama, saturacija je niska, a mozak je veoma osjetljiv na nedostatak kiseonika, jer moždane ćelije propadaju. Kada se skine sa repsiratora, pacijent ponovo uči da diše, ima probleme sa memorijom, rupe u sjećanju, ima anterogradnu amneziju... - objašnjava Novosel.
On je naglasio da prilikom stavljanja na respirator i intubacije, što je kompleksan i bolan proces ,,može doći do povreda vratne kičme i da zbog toga ljudi i umiru a da se to često pripisuje drugim uzrocima“.
Napada nekoliko organa
Novosel kaže da se virus širi oralnim putem vjerovatno putem sekreta, zato je kaže potrebno nositi maske.
- U nosnoj sluzokoži nalazi se veliki broj krvnih sudova koji imaju te ACE receptore. Virus se kači šiljcima na receptorima i prvi udar je preko nosa udisanje, gubi se osjećaj mirisa i ukusa. To može da bude privremeno, a poznajem slučaj i da se 15 do 20 dana ne vraća. Virus se zatim spušta na receptore pluća i lijepi se, na srcu takođe, kao i na crijevnom sistemu - ističe Novosel.
Dodaje i da je ovo multisistemsko oboljenje, koje napada nekoliko organa.
- Dolazi do miokarditisa sa pojavom vode oko srca, zatim napada pluća, kao i do destrukcije plućnog tkiva, uništava alveole, to su mali mjehurići koji su bitni za disanje. Zato pacijenti završavaju na respiratoru. Pluća postaju čvrsta, javlja se plućna fibroza i pacijent ne može da diše - objašnjava Novosel.
On dalje objašnjava da virus dovodi do pojačane proizvodnje bradikinina, koji utiče na propadanje krvnih sudova.
- Bradikinin širi krvne sudove i čini ih propusnijim, velike količine bradikinina mogu dovesti do curenja iz krvnih sudova, posebno u plućima. Tu propadaju alveole jer on povećava produkciju hijaluronske kisjeline, koja je važna za stvaranje čepova i ugrušaka u plućima. I zato osobe stradaju i zbog ugrušaka, trombofilije. Bradikinin oštećuje i moždane ovojnice i dovodi do krvarenja sa moždanim udarima. Osobe su dekoncentrisane imaju čak halucinacije, upale srca, destrukcije plućnog krila i onda moraju na respirator, a ko ode na respirator ima male šanse da preživi - kazao je Novosel.
Ko je pod rizikom
On je istakao da su pod najvećim rizikom ljudi koji uzimaju ljekove za povećan pritisak, na drugom mjestu su gojazni i oboljeli od dijabetesa, na trećem plućni bolesnici, a na četvrtom oboljeli od kancera.
Kada su u pitanju krvne grupe, on tvrdi da je grupa A najviše opterećena odnosno najrizičnija, B manje, a nulta najmanje.
On objašnjava da virus kada uđe u organizam napravi štetu. Samo porast imuniteta može da spriječi komplikacije.
- Svaki virus želi da se replicira, umnožava. On čak napada prije zdravo tkivo nego bolesno, jer se tamo brže replicira. Nijesam siguran hoće li mlade osobe u doglednoj budućnosti biti više ugrožene nego stare osobe. Mada će stariji vjerovatno imati kliničku sliku - kazao je Novosel.
Sindrom slomljenog srca
Kada je u pitanju nekretanje, izolacija, gubitak posla i to kako tvrdi naš sagovornik, može izazavati takođe posljedice.
- To se zove sindrom slomljenog srca. Osobe su pod velikom tenzijom. Ova dešavanja i izolacija će izazavati velike mentalne probleme a oni će izazvati srčane probleme. Ljudi koji su u mentalnom problemu imaju veće količine adrenalina, dopamina a to su stresni hormoni koji će povećati osjetljivost srca na aritimije, osjetljivost krvnih sudova. Doći će do grča krvnog suda i do skoka pritiska, koji već ima 60 odsto populacije u Crnoj Gori - kazao je Novosel dodajući da se ovaj broj povećao od kada je počeo kovid.
Posljedice
- Imao sam pacijenta 2000. godište, koji je preležao kovid. Odjednom su počeli da dolaze mladi od 20 do 35 godina sa aritmijama, preskocima, skuplja im se voda oko srca i treba im skirinig i oporavak do šest mjeseci - kaže dr Novosel ističući da samo 10 odsto ljudi nema postkovid simptome.
Napominje i da se danas umire od srčanih oboljenja 58 odsto, drugo mjesto su moždani izlivi, treće karcinomi, a na četvrtom je saobraćajni traumatizam.
Kod žena manji stepen smrtnosti
Činjenicu da je kod žena manja stopa smrtnosti od korona virusa, dr Novosel objašnjava činjenicom da njihovi polni hromozomi x proizvode dva proteina koji rano prepoznaju virus koji uđe i odmah ustremljuju interferon gama da ga uništi.
- Muškarci to nemaju, zato teže prolaze. Međutim, na postkovid simptome su osjetljivije žene nego muškarci - kazao je Novosel dodajući i da su žene evolutivno otpornije od muškarca.
Vakcina pomaže ali ne rješava Novosel smatra da je rješenje ove pandemije u ljekovima koji zaustavljaju reprodukciju kovid-19 u organizmu. Jedna grupa su ljekovi koji sprečavaju umnožavanje virusa, a druga koji povećavaju imunitet.
- Izolacija kao ni vakcina nije u potpunosti rješenje, jer ovaj RNK virus ima 29.903 nukleotida. Nukletodi su parovi baza. Kada se jedna baza poremeti on je već mutirao. Ako se napravi vakcina u momentu pravljenja on je već mutirao, tako da ona može da pomogne, ali ne i da riješi problem - ocjenjuje Novosel.
Ističe da je potrebno davati ljekove za zaustavljanje reprodukcije virusa ranjivim grupama, zdravstvenom osoblju, vojnicima, policijacima… jer je sistem pred kolapsom.
- Doktorirao sam na RNK virusu. To su virusi koji su izuzetno opasni za ljudsku populaciju. Prije 600 godina su počele epidemije i bilo je 58 opisanih epidemija u istoriji civilizacije. Najopasnija je bila ta španjolska groznica, 1918. godine je umrlo 50 miliona ljudi, ali to je bilo prije pronalaska antibiotika. Danas je ovaj virus opasan jer je paralisan sistem, zdravstveni sistem, komunikacije sa ljudima - kazao je Novosel.
Da bi se kovid-19 zadržao u citoplazmi i razmnožio se mora, ističen on, da prođe kroz šest faza.
- Virus ulazi pomoći spajk šiljaka, zato se zove korona jer bode kao kruna. On mora da prođe faze penetracije, prodiranje u ćeliju domaćina, segregacije, agregacije, multiplikacije, maceracije, sazrijevavanje do replikacije i do ekturzije izbacivanja propadanja ćelija, izbacivanja virusnih partikula i napadanja drugih ćelija. Pretpostavka je da se čovjek inficira, inkubacijama u periodu od četiri do 14 dana - tvrdi dr Novosel.
