Plan švedske vlade je da se otpad i nuklearno gorivo, koje će reaktori koristiti dok ne budu ugašeni, zakopaju na 500 metara dubine u stijenama blizu nuklearne elektrane Forsmark.
Nakon 70 godina, kada se tuneli popune, biće napunjeni posebnom glinom kako bi se spriječio ulazak vode i objekat će biti zapečaćen.
"Naša generacija mora da preuzme odgovornost za nuklearni otpad. Ovo je rezultat 40 godina istraživanja i biće bezbjedno 100.000 godina", rekla je ministarka za zaštitu životne sredine Anika Strandhal novinarima na konferenciji za medije.
Ističe da će skladište obezbijediti Švedskoj da može da koristi nuklearnu energiju sa ciljem da postane prva razvijena zemlju na svijetu bez fosilnih goriva.
Otkako su počele sa radom sedamdesetih godina 20. vijeka, švedske nuklearne elektrane su proizvele oko 8.000 tona veoma radioaktivnog otpada, uključujući istrošeno nuklearno gorivo.
Odluka Švedske dolazi u trenutku kada je obnovljeno interesovanje za nuklearnu energiju, koju mnoge zemlje vide kao suštinsku fazu tranzicije ka kraju upotrebe fosilnih goriva.
Šveđani su 1980. godine glasali za postepeno ukidanje nuklearne energije, ali stavovi se godinama mijenjaju.
Najuticajnije švedske političke stranke sklopile su dogovor o nuklearnoj energiji 2016. godine, složivši se da postojećih šest reaktora može da nastavi sa radom, kao i da se na postojećim lokacijama može izgraditi desetak novih reaktora.
Međutim, rasprostranjeno je mišljenje da je izgradnja novih postrojenja neisplativa, osim ako buduća vlada ne obezbijedi velikodušne subvencije.
Šta raditi sa nuklearnim otpadom – pitanje je koje zadaje glavobolju otkako su prve nuklearne elektrane na svijetu puštene u rad pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka.
Međunarodna agencija za atomsku energiju procjenjuje da postoji oko 370.000 tona radioaktivnog potrošenog nuklearnog goriva koje se čuva u privremenim skladištima širom svijeta.
