Svijet

Stoltenberg zahvalio članicama koje su brzo prihvatile dvije zemlje

Švedska i Finska potpisale protokole o pristupanju NATO-u

Švedska ministarka vanjskih poslova An Linde i ministar vanjskih poslova Finske Peka Havisto potpisali su pristupne protokole za članstvo u NATO savezu u Briselu.

Švedska i Finska potpisale protokole o pristupanju NATO-u Foto: Reuters
Portal Radio Slobodna EvropaIzvor

“Kao buduća članica, Švedska će doprinijeti sigurnosti svih članica”, navela je ministarka Linde u uvodnom obraćanju.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će sa 32 nacije za stolom biti još jači.

“Naši ljudi će biti još sigurniji dok se suočavamo s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija”, istakao je Stoltenberg.

Dodao je da dijele vrijednosti i da su snage Alijanse interoperabilne sa Švedskom i Finskom. Zahvalio se svim članicama koje su tako brzo prihvatile dvije zemlje, naročito Turskoj.

Dvije države sada imaju status zvanica, a An Linde je istakla kako se nada da će put do njihovog punopravnog članstva biti brz.

Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratifikovan u svih 30 država članica NATO-a.

"Različite zemlje imaju različite procedure, pa sam pažljiv u predviđanju kada bi to moglo biti gotovo.. Ali računam na saveznike da proces bude brz i jednostavan", izjavio je Stoltenberg dodajući da se radi o "mjesecima".

Podcrtao je da je ovo najbrži proces pridruživanja do sada u istoriji NATO-a.

Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, Švedska i Finska su odustale od svoje tradicionalne neutralnosti, a NATO ih je zvanično pozvao da se pridruže najvećem vojnom savezu 29. juna na samitu u Madridu.

"Pristupanje Finske i Švedske učiniće saveznike sigurnijim, NATO jačim, a euroatlantski prostor sigurnijim", saopšteno je ranije iz NATO-a.

Ključne prednosti koje država dobija pristupanjem NATO-u su vojna zaštita, vježbe i određeno oružje, i u najekstremnijim situacijama garancija da će imati čitav pakt iza sebe ako ih neka država koja nije članica napadne.

Turska je prijetila ulaganjem veta na ulazak dvije države u NATO.

Zvanična Ankara je zahtijevala da ove nordijske zemlje prestanu podržavati kurdske grupe, kao što je PKK (Radnička partija Kurdistana), i da ukinu zabranu prodaje dijela oružja Turskoj. Embargo na oružje je uveden nakon turske ofanzive na kurdske snage YPG-a u sjevernoj Siriji 2019. godine.

Na kraju supotpisali sporazumkojim Finska i Švedska potvrđuju da je PKK teroristička organizacija. Osim toga, obećali su da neće podržavati mrežu prognanog turskog islamskog sveštenika (imama) Fethullaha Gullena.

Turska ovu mrežu naziva FETO i označava je kao još jednu terorističku grupu.

Finska i Švedska su pristale da riješe turske zahtjeve za izručenje osoba koje Turska smatra teroristima, rekavši da će to učiniti u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji.


Portal Analitika