Švedska je odlučila da neće nametnuti strogo zatvaranje tako da većina škola i firmi radi cijelo vrijeme otkad je izbila epidemija u toj zemlji. Njena strategija bila je drukčija od one ostatka Evrope.
Nemjerljiv izravan uticaj na potvrđene slučajeve koronavirusa
Švedska agencija za javno zdravlje ustrajavala je na tome da bi negativne posljedice zatvaranja na ekonomiju i društvo nadmašile koristi i tvrdila je da se to odnosi i na škole.
Izvještaj koji još uvijek nije prošao recenziju, otkriva da je tokom razdoblja od 24. februara do 14. juna zabilježeno 1124 potvrđenih slučajeva covida-19 među djecom u Švedskoj, oko 0,05 posto ukupnog broja djece u dobi od jedne do 19 godina.
Finska je zabilježila 584 slučaja u istom razdoblju, što je takođe oko 0,05 posto.
"Zaključno, zatvaranje ili nezatvaranje škola nije imalo mjerljiv izravan uticaj na broj laboratorijski potvrđenih slučajeva kod školske djece u Finskoj ili Švedskoj", navode agencije u izvještaju objavljenom prošle sedmice.
Teški slučajevi bili vrlo rijetki među švedskom i finskom djecom
Izvještaj je pokazao da su teški slučajevi covida-19 bili vrlo rijetki među švedskom i finskom djecom u dobi od jedne do 19 godina te da nije bilo smrtnih slučajeva. Poređenje učestalosti covida-19 u različitim zanimanjima nije pokazala povećani rizik za nastavnike.
Djeca su činila oko 8,2 posto ukupnog broja slučajeva covida-19 u Finskoj u poređejnu s 2,1 posto u Švedskoj.
Broj mrtvih od posljedica koronavirusa u Švedskoj, 5572, u poređenju s brojem stanovnika, daleko je nadmašio brojke njenih nordijskih susjeda, iako je manji nego u nekim evropskim zemljama koje su bile pod karantinom, poput Britanije i Španije.
Malo dokaza koji povezuju smrtnost s izostankom potpunog zatvaranja
Državni epidemiolog Anders Tegnell, koji je osmislio švedski odgovor na epidemiju, rekao je da ima malo dokaza koji povezuju smrtnost s izostankom zatvaranja, te da umjesto toga ukazuju na uslove u staračkim domovima, decentralizovani zdravstveni sistem i putovanja.
Odvojene studije švedskog Instituta Karolinska (KI), nezavisnog medicinskog istraživačkog instituta, i Evropske mreže ombudsmana za djecu te UNICEF-a, pokazale su da su švedska djeca tokom pandemije prošla bolje od djece u drugim zemljama, kako u pogledu obrazovanja tako i mentalnog zdravlja.
