Do 2100. godine čak 80 posto stanovništva živjeće u gradovima, a posljedica će biti povećanje broja ljudi na 10 milijardi. Nastaće mnogi novi gradovi, a oni sa više od 20 miliona stanovnika biće sve češći. Mogući kandidati za megagradove su Peking, Nju Delhi, Džakarta, Sao Paulo i drugi. Dok je 2010. godine samo 7,6 odsto svjetskog stanovništva bilo starije od 65 godina, 2100. godine će taj broj narasti na 22,3 posto. To će povećati probleme koje će mladi imati u izdržavanju starije populacije.
Broj stanovnika najviše će se povećati u zemljama u razvoju, a naročito u Africi. Od milijarde ljudi prije dvije godine, stanovništvo ovog kontinenta će se povećati na 3,6 milijardi 2100. godine. Druge regije će sporije rasti, u SAD će broj stanovnika porasti sa 311 miliona na 478 miliona. To će značiti i promjenu u geopolitici, jer će na svakog Evropljanina dolaziti pet stanovnika podsaharske Afrike.
Očekivani životni vijek će 2100. godine biti 81 godina, dok je danas 68 godina. Zbog rasta globalne temperature, stanovnici Zemlje počeće da osjećaju nedostatak hrane. U ovom trenutku već postoji 925 miliona gladnih u svijetu.
Količina karbon-dioksida će do kraja vijeka dostići nivo od 560 čestica na milion čestica, što će uzrokovati nestajanje oko 9.000 koralnih grebena širom svijeta. Osim što su lijepi, koralni grebeni su i dom za hiljade vrsta riba i drugih životinja.
Korištenje nafte, prirodnog gasa i uglja do kaja vijeka pašće skoro na nulu. Prema nekim procjenama, korištenje nafte će nakon 2040. godine padati za pet posto godišnje. Očekuje se da će gasa nestajati još brže. Korištenje hidroenergije i obnovljive energije vjetra i Sunca konstantno će rasti i postaće primarni izvor do 2100. godine.
Veća pokretljivost talentovanih ljudi značit će manju homogenost u državama kao što su Kina i Japan. U globalizovanom svijetu sve više ljudi će tražiti svoje prilike u inostranstvu.
UN u svom izvještaju predstavljaju još dva moguća scenarija - da će nas na Zemlji 2100. godine biti 15,8 milijardi ili 6,2 milijardi. Svijet bi još mogao da funkcioniše sa 6,2 milijardi ljudi, ali bi 15,8 milijardi bilo opasno za planetu i morale bi biti preduzete drastične mjere za kontrolu rasta stanovništva. (Biznis.ba)
