Bulatović se pojavio na suđenju, navodeći da raspolaže obimnom dokumentacijom, za čije objelodanjivanje mu je potrebno oslobađanje od čuvanja državne tajne. On je kazao da je pred Međunarodnim sudom u Hagu oslobođen čuvanja državne tajne i da očekuje da će isto uraditi sud u Podgorici.
Bulatović je istakao da međunarodno pravo ima supremaciju nad domaćim, posebno kada su u pitanju ratni zločini. Predsjednik Specijalnog vijeća sudija Milenka Žižić odgovorila je da odluka o oslobađanju Bulatovića čuvanja državne tajne važi samo za sud u Hagu.
Ona je kazala da će Viši sud, zbog toga, zatražiti od nadležnog državnog organa da oslobode bivšeg predsjednika Crne Gore čuvanja državne tajne, ali nije precizirala od kod državnog organa će to biti traženo. Žižić je navela da Bulatović tokom davanja iskaza u istražnom postupku nije tražio da bude oslobođen čuvanja državne tajne. Ona je rekla da će bivši predsjednik Crne Gore ponovo biti pozvan da svjedoči, kada bude oslobođen čuvanja državne tajne.
Bulatović je zapitao koji je to državni organ nadležan da ga oslobodi čuvanja državne tajne pred Višim sudom u Podgorici kada se njegovo svjedočenje odnosi na period 1992. godine, odnosno postojanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koje više nema. On je prethodno kazao da državni odgani Crne Gore nijesu krivi za deportaciju.
“Poklanjam se sjenima nevinih žrtava. Uvjeren sam da ih zla sudbina nije zadesila krivicom državnih organa Crne Gore, već opštih okolnosti koje su vladale u tom vremenu”, naveo je Bulatović. Advokati optuženih, Branislav Lutovac i Božo Prelević, kritikovali su odluku sudije Žižić, ocjenjujući da su time bitno povrijeđena prava njihovih klijenata na odbranu. Lutovac je naveo da u Ustavu Crne Gore postoji odredba o supremaciji međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo. “Mi ćemo, ako se, recimo, Bulatoviću ne odobri oslobađanje čuvanja državne tajne, biti uskraćeni da damo pravu i adekvatnu odbranu našim klijentima. Ako je data saglasnost da se može odati tajna pred Haškim tribunalom, zašto to ne može pred sudom u Podgorici”, kazao je on. Lutovac je ocijenio da je u pitanju pravni nonsens, jer se otvorilo pitanje od koga će Viši sud u Podgorici tražiti da se Bulatović oslobodi čuvanja državne tajne. “Tada je postojala SRJ, što znači da treba saglasnost od Skupštine SRJ koje više nema. Zato smo sada dovedeni u pravni ćorsokak, jer se ne zna od koga da tražimo ukidanje odluke o čuvanju državne tajne”, kazao je on. Lutovac je istakao da je svjedočenje Bulatovića ključno u čitavom slučaju.
“Svjedočenje Bulatovića, ali i Mila Đukanovića, je ključno, jer su oni bili tadašnji rukovodeći ljudi Crne Gore. Njihovo svjedočenje je ključno kako bi mogli da vidimo koja je to naredbodavna ljestvica bila u ovom slučaju. Bez njihovog svjedočenja, mi to ne možemo relevantno da utvrdimo”, kazao je on. Lutovac smatra da načelnici centara bezbjednosti i inspektora nijesu nivo koji je mogao da donese odluku o deportaciji. Prelević je kazao da je bilo logično da sud odmah traži skidanje čuvanja državne tajne za Bulatovića, Đukanovića, Nikolu Pejanovića i Boška Bojovića.
On smatra da je Vlada Crne Gore prava adresa za odluku o oslobađanju od čuvanja državne tajne. Prelević je istakao da je činjenica da je Bulatović oslobođen čuvanja državne tajne pred Međunarodnim sudom u Hagu bilo sasvim dovoljno da može da svjedoči pred Višim sudom u Podgorici. “Današnje svjedočenje Bulatovića nije trebalo da bude odloženo”, kazao je on. Prema njegovi riječima, neobično je da u optužnici Đukanović nije predložen za svjedoka, ako je poznato da se u vrijeme deportacije nalazio na funkciji predsjednika Vlade Crne Gore.
“Nadam se da će Bulatović, Đukanović, Pejaković, Bojović, Vladimir Šušović i svi ostali koji su bili iznad ovih koji su sada u pritvoru imati mogućnost da daju svoj iskaz”, naveo je Prelević. Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva optuženi su Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.
