"Rat je produbio zabrinutost oko naglog usporavanja svjetske privrede vrtoglavog rasta inflacije i duga te povećane stope siromaštva. Ekonomske posljedice osjećaju se u mnogim privrednim tokovima, od robnih i finansijskih tržišta, trgovinskih i migracijskih veza sve do negativnog učinka na povjerenje", navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke o privrednim aktuelnostima u regiji Evrope i središnje Azije.
Pritom se očekuje da će zemlje u nastajanju i razvoju na prostoru Evrope i središnje Azije pretrpjeti većinu negativnih učinaka te da će privreda te regije ove godine doživjeti kontrakciju od 4.1 posto, umjesto rasta od tri posto prema predratnim prognozama.
Šokovi na tržištima
Iz Svjetske banke napominju da je toj regiji ove godine ionako prijetilo usporavanje privrednog rasta zbog još prisutnih posljedica pandemije. Osim Rusije i Ukrajine, i Bjelorusija, Kirgiska Republika, Moldavija i Tadžikistan, prema prognozama, ove godine trebalo bi da uđu u recesiju, dok je za ostale zemlje došlo do smanjenja prognozirane stope rasta uslijed širenja posljedica rata preko ukrajinskih granica, stope rasta u eurozoni koja je manja od prognozirane te šokova u međunarodnoj trgovini i na robnim i finansijskim tržištima, ističu iz Banke.
Naime, Rusija i Ukrajina sudjeluju u ukupnom uvozu pšenice zemalja regije sa oko 40 posto, što se u nekim srednjoazijskim i južnokavkaskim zemljama penje i do više od 75 posto. Rusija je takođe bitno izvozno odredište za mnoge od tih zemalja, a devizne doznake iz Rusije čine gotovo 30 posto BDP-a nekih srednjoazijskih zemalja, poput Kirgiske Republike i Tadžikistana.
"Privredni šokovi uzrokovani ratom pogoršaće još uvijek prisutne posljedice pandemije kovida-19. Ovo će biti druga kontrakcija u dvije godine i to dvostruko veća od one koju je pandemija izazvala 2020. godine", ocjenjuju u Svjetskoj banci.
Procjena je da će Ukrajina pretrpjeti pad privrede od 45.1 posto, sa time da će konačne razmjere privrednog pada zavisi o trajanju i intenzitetu rata, dok je ruska privreda, pod udarom dosad neviđenih sankcija, već zapalo u duboku recesiju sa prognoziranim padom autputa od 11.2 posto u 2022. godini, ističu iz Svjetske banke.
"Razmjeri humanitarne krize izazvane ratom su nepojmljivi. Ruska invazija je razorno djelovala na ukrajinsku privredu i nanijela ogromnu štetu na infrastrukturi", istaknula je potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Ana Bjerde u izjavi koja se prenosi u saopštenju.
"Ukrajini je neophodna hitna finansijska podrška u njenim naporima da održi funkcionisanje privrede i vlasti kako bi pomogla svojim napaćenim građanima koji se moraju nositi sa ovom ekstremnom situacijom", poručila je.
Glavna ekonomistkinja Svjetske banke za tu regiju Asli Demirgüç-Kunt ipak poručuje da su rat u Ukrajini i pandemija još jednom dokazali da krize mogu izazvati sveobuhvatnu ekonomsku štetu i unazaditi godine napretka u smislu rasta BDP-a po stanovniku i razvoja.
"Vlade zemalja regije moraju ojačati svoje makroekonomske rezerve i vjerodostojnost svojih politika kako bi ograničile rizike i prevladale moguću fragmentaciju trgovinskih i investicijskih kanala; moraju osnažiti svoje socijalne programe za zaštitu najugroženijih stanovnika, što uključuje i izbjeglice, i ne skretati pažnjiu sa mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti kojima se osigurava održiva budućnost", kaže Demirgüç-Kunt.
Paket od tri milijarde dolara za podršku Ukrajini
Iz Svjetske banke ističu da će duboka humanitarna kriza vjerojatno ostati jedno od najtrajnijih naslijeđa ovog sukoba, pri čemu se očekuje da će talas izbjeglica iz Ukrajine koji je preplavio susjedne zemlje uveliko nadmašiti sve ranije krize.
Zato je pomoć zemljama koje primaju izbjeglice, kao i izbjegle stanovnike Ukrajine od presudne važnosti, a sa tim ciljem Svjetska banka priprema operativne programe pomoći susjednim zemljama kako bi se zadovoljile povećane potrebe za finansijskim sredstvima uslijed priljeva izbjeglica, napominju.
Ističu i da je Grupacija Svjetske banke preduzela hitne mjere podrške narodu Ukrajine, aktiviravši paket hitnih finansijskih mjera težak 925 miliona dolara.
Ta hitno doznačena sredstva pomoći će u isplati plata bolničkog osoblja, mirovina starijim osobama i socijalnih naknada ugroženom stanovništvu, a predstavlja dio paketa od tri milijarde dolara koji Grupacija priprema za podršku Ukrajini u mjesecima koji slijede.
Iz Banke navode i da ratom izazvan skok cijena nafte na svjetskim tržištima takođe naglašava potrebu da se sigurnost snadbijevanje energijom osnaži povećanom nabavkom iz obnovljivih izvora i osmišljavanjem i provedbom sveobuhvatnih mjera energetske učinkovitosti.
