Svjetska banka u najnovijem januarskom Izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima, u koji je Analitika imala uvid, takođe je ostala pri oktobarskoj procjeni rasta bruto domaćeg proizvoda Crne Gore u 2021. godini od 10,8 odsto.
Ova međunarodna finansijska institucija u januarskom izvještaju predviđa umjereni rast ekonomije Zapadnog Balkana od 4,1 odsto u tekućoj godini i od 3,8 odsto u 2023.
Politička neizvjesnost u regionu
Za razliku od oktobarskog izvještaja, u novim prognozama Svjetske banke nema pojedinačnih poglavlja o ekonomskim prilikama po zemljama.
Ovaj međunarodni kreditor takođe procjenjuje da će ekonomski oporavak u regionu izgubiti zamah kako budu slabili efekti eksternih podsticaja i usljed podrivanja povjerenja zbog rastućih političkih neizvjesnosti, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu.
"Region bi mogao da bude destabilizovan eskalacijom sukoba u Ukrajini ili između Kirgiske Republike i Tadžikistana; pojačane političke tenzije u Bosni i Hercegovini, oružanim sukobima između Jermenije i Azerbejdžana i prelaskom izbjeglica na granici Bjelorusije i Poljske; ili bezbjednosnih izazova i povezanih prelivanja izbjeglica iz susjednog Avganistana", navodi se udijelu izvještaja u kojem su opisani rizici.
U izvještaju se dodaje da se očekuje da će ovaj region imati korist od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji će mobilisati sredstva za podršku konkurentnosti, inkluzivnom rastu, kao i zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Uticaj pandemije
Novi podaci sugerišu da će najnoviji talas pandemije izazvati poremećaje povezane, između ostalog, sa većim ograničenjima mobilnosti u pojedinačnim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja. Nove inostrane porudžbine se smanjuju, odražavajući slabljenje inostrane tražnje i uska grla u lancu nabavke, a slabi i povjerenje potrošača,zbog sve većeg broja novooboljelih od koronavirusa, rastuće inflacije i regulatorne nesigurnosti.
Kada je riječ o globalnoj ekonomiji, u Izveštaju se navodi da nakon snažnog oporavka u 2021. godini, svjetska privreda ulazi u vidljivo usporavanje zbog prijetnji od novih sojeva koronavirusa, inflatornog rasta, dugova i nejednakosti u prihodima koje bi mogle da ugroze oporavak ekonomija u usponu i zemalja u razvoju.
Svjetska banka je smanjila prognoze ekonomskog rasta Sjedinjenim Američkim Državama, eurozoni i Kini, upozorivši da visoki nivoi duga, rastuća nejednakost prihoda i novi sojevi koronavirusa prijete oporavku u ekonomijama u razvoju.
Očekuje se da će globalni rast „znatno“ usporiti na 4,1% u 2022. sa 5,5% prošle godine, kao i da će u 2023. dalje pasti na 3,2 odsto, budući da se nagomilana tražnja raspršuje, dok istovremeno vlade umanjuju ogromnu fiskalnu i monetarnu podršku pruženu na početku pandemije.
Usporavanje u ECA regionu
Svjetska banka sada procjenjuje da će rast ekonomije regiona Evrope i Centralne Azije (ECA) u cjelini u ovoj godini usporiti na tri odsto, budući da restriktivnije makroekonomske mjere i novi talasi širenja virusa stvaraju pritisak na tražnju: SB dodaje da su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom vakcinisanosti populacije.
Rast u ECA regionu nastaviće usporavanje i u 2023, kada se očekuje u visini 2,9 odsto, s obzirom na nastavljeno ukidanje fiskalne podrške. Podrška koja dolazi od inostrane tražnje, kako procjenjuju, nestaće u 2023, uz usporavanje globalnog rasta i rasta ekonomije eurozone, kao i smanjenje cijena sirovina.
Globalne prognoze za 2021. i 2022. godinu snižene su 0,2 procentna poena u odnosu na one navedene u junskom izvještaju Svjetske banke o globalnim ekonomskim perspektivama, a mogle bi da budu još niže ukoliko se širenje omikron soja koronavirusa nastavi.
Očekuje se i da će Međunarodni monetarni fond smanjiti svoje prognoze rasta u svom ažuriranju koje je zakazano za 25. januar.
