Sebastijan Kurc
Protiv austrijskog kancelara i šefa njegovog kabineta Bernharda Bonelija sredinom maja ove godine pokrenuta je istraga zbog sumnje da su dali lažni iskaz pred parlamentarnim istražnim odborom u vezi sa aferom „Ibica“ zbog koje je 2019. pala austrijska vlada. Ključni čovjek te afere bio je tadašnji potpredsjednik vlade Hajc Kristijan Štrahe, koji je snimljen kako poslovnoj ženi iz Rusije nudi povlastice u zamjenu za finansijsku podršku njegovoj stranci.
Kurc i Boneli su tada pred istražnim odborom rekli da nisu bili uključeni u imenovanja šefa Austrijskog privrednog holdinga (OeBAG) Tomasa Šmida i devet članova Nadzornog odbora. Međutim, opozicione stranke Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i NEOS podnijeli su prijavu protiv austrijskog kancelara i njegovog saradnika tvrdeći da su lagali odbor. Ukoliko se to pokaže kao tačno, tužilaštvo bi moglo da podnese i krivičnu prijavu protiv kancelara, a za djelo koje bi moglo da mu se stavi na teret zaprećena je kazna od tri godine zatvora. Sam kancelar je negirao da je lagao, ali i da ne razmišlja da podnese ostavku.
Andrej Babiš
Krajem maja, češko državno tužilaštvo saopštilo je da je od policije dobilo predlog za podizanje optužnice protiv premijera Andreja Babiša u vezi s navodnom zloupotrebom evropskih subvencija.
Policija ga sumnjiči da je deset godina prije dolaska na funkciju, 2007. godine, farmu „Rodino gnezdo“ privremeno izdvojio iz svog poljoprivredno-prehrambenog holdinga „Agrofert” kako bi mogla da dobije evropska sredstva za male preduzetnike. Babiš, zvanično peti najbogatiji Čeh, poriče da je bilo šta nezakonito učinio. Policija je još 2019. zatražila podizanje optužnice, ali je glavni tužilac tada odlučio da optužnica nije utemeljena i proglasio Babiša nedužnim. No, iste godine ponovo je otvorio istragu protiv Babiša i njegove pomoćnice Jane Majerove.
Benjamin Netanijahu
Netanijahu je prvi premijer Izraela kojem se sudilo dok je bio na dužnosti. Optužen je za primanje mita i prevaru u tri odvojena slučaja. Suđenje, za koje se očekuje da traje godinama, prvobitno je trebalo da počne u martu 2020, ali je odloženo zbog pandemije.
Proces je počeo krajem maja 2020, a ako bude proglašen krivim, mogao bi da dobije i do deset godina zatvora. Tužioci terete Netanijahua da je primao skupe poklone i da je koruptivnim radnjama nastojao da poboljša medijsko izvještavanje o sebi. U februaru ove godine pred jerusalimskim okružnim sudom negirao je sve optužbe. Netanijahu se sumnjiči da je dodijelio beneficije telekomunikacionom divu Bezeku dok je bio ministar telekomunikacija. Zauzvrat, navodno je, informativna stanica Walla u vlasništvu Bezeka povoljno izvještavala o Netanijahuu. Uz istragu o Bezeku pokrenuta su još dva slična slučaja.
Nikola Sarkozi
Bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi osuđen je 1. marta ove godine zbog mita, korupcije i zloupotrebe položaja. Dobio je godinu dana zatvorske i dvije godine uslovne kazne. Ovo suđenje smatra se presedanom u Francuskoj.
Pred sudom se našao pod optužbom da je 2014. godine ilegalno pokušao da dođe do informacija od višeg sudije o pravnom postupku u koji je Sarkozi bio uključen. Demantovao je sve navode za vrijeme desetodnevnog suđenja krajem prošle godine. Bivši francuski predsjednik je bio meta istrage i zbog optužbi za nezakonitu donaciju od 50 miliona eura koju je dobio od Muamera Gadafija, a kojom je finansirao predizbornu kampanju. Optužen je i da je uzimao procenat od prodaje oružja Pakistanu.
Silvio Berluskoni
Bivši premijer Italije Silvio Berluskoni osuđen je 2013. godine u Milanu na godinu dana zatvora zato što je objelodanio sadržinu snimka povjerljivog telefonskog razgovora u vezi sa jednim bankarskim skandalom iz 2005. godine.
Takođe, sud u Milanu izrekao je iste godine bivšem premijeru Italije zatvorsku kaznu od sedam godina zbog optužbi da je plaćao maloljetnici za seks i pokušaja da zataška taj incident. Prethodno, 2012, Berluskoni je osuđen na četiri godine zatvora zbog utaje poreza, ali je samo nekoliko sati kasnije sudija saopštio da se kazna smanjuje na godinu dana, na osnovu zakona o amnestiji. Berluskoni je 2015. godine proglašen krivim i osuđen na tri godine zatvora zbog podmićivanja jednog senatora 2006. u nastojanju da sruši tadašnju vladu lijevog centra. Sud na jugu Italije izrekao je Berluskoniju i zabranu obavljanja javne funkcije u narednih pet godina.
