Taj materijal, od kojeg dio može biti zarazan jer korona virus može preživjeti na površinama, potencijalno izlaže zdravstvene radnike riziku od opekotina, uboda igala i bolesti izazvanim klicama.
Zajednice u blizini loše upravljanih odlagališta takođe mogu biti pogođene kontaminiranimvazduhom zbog spaljivanja otpada, lošeg kvaliteta vode iliparazita koji prenose bolesti, dodaje se, prenosi Hina.
U izvještaju se poziva na reformu i ulaganja, uključujući smanjenje upotrebe ambalaže koja je izazvala navalicu za plastikom te korištenje zaštitne opreme izrađene od materijala koji se može ponovo koristiti i reciklirati.
Procjenjuje se da je oko 87.000 tona lične zaštitne opreme (PPE), ili ekvivalent težine nekoliko stotina plavih kitova, naručeno preko portala UN-a od sredine 2021. – od kojih je većina završila kao otpad.
U izvještaju se takođe pominje oko 140 miliona testnih kompleta s potencijalom za stvaranje 2.600 tona uglavnom plastičnog smeća i dovoljno hemijskog otpada da se napuni trećina olimpijskog bazena.
Osim toga, procjenjuje se da je oko osam milijardi doza vakcina primijenjenih na globalnom nivou proizvelo dodatnih 144.000 tona otpada u obliku staklenih bočica, špriceva, igala i sigurnosnih kutija.
U izvještajuSZO nijesu navedeni konkretni primjeri gdje je došlo do najvećeg gomilanja, ali se referira na probleme kao što je ograničena obrada i odlaganje otpada u ruralnoj Indiji, kao i velike količine fekalnog mulja iz karantinskih objekata na Madagaskaru.
Čak i prije pandemije, oko trećine zdravstvenih ustanova nije bilo opremljeno za rukovanje postojećim količinama otpada, rekli su iz SZO.
To je, kako navode, čak 60 posto u siromašnim zemljama.
