"Trebamo izdati evropske obveznice za finansiranje potrošnje na odbranu", naveo je Tajani na konferenciji za novinare u sjedištu stranke Forza Italia u Rimu. Krajem januara ministar je izjavio kako Italija ne može izdvajati pet posto BDP-a za odbranu, reagujući na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trampa da evropske članice povećaju potrošnju.
"Moramo više ulagati, ali ne možemo doći do pet posto BDP-a. Ulažemo velike napore da dostignemo dva posto", dodao je Tajani. Zaduživanje je posebno osjetljivo pitanje za Italiju čiji je javni dug i u trećem tromjesečju prošle godine osjetno premašio vrijednost BDP-a, prema podacima Eurostata. Veći je bio samo u Grčkoj.
Lani 23 članice NATO-a dosegnule željenih dva posto
Italijanski ministar vanjskih poslova založio se za izdavanje evropske obveznice za potrebe finansiranja odbrane i u novembru. "Za nas su evropske obveznice za odbranu pozitivan izbor koji se mora provesti u djelo, a vidjećemo možemo li našu političku volju pretočiti u konkretnu odluku", napomenuo je Tajani u poljskoj prijestonici nakon sastanka proširenog sastava Vajmarskog trougla.
Vajmarski trougao regionalni je savez koji obuhvata Francusku, Njemačku i Poljsku, a na sastanku u novembru pridružile su im se i Britanija, Španija i EU. Evropska potrošnja na odbranu, mjerena udjelom u BDP-u, iznosiće u ovoj godini 1.9 posto, u poređenju s američkih 3.3 posto, procijenila je nedavno agencija S&P.
Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Ako se izdvajanja za odbranu povećaju na pet posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunala je agencija.
Socijalni rizici
Takvo povećanje zahtijevalo bi od vlada uštedu na drugim budžetskim stavkama, naglasili su, upozorivši da bi alternativa u vidu dodatnog zaduživanja vjerovatno značila snižene kreditne rejtinge.
Ako evropske zemlje izjednače izdvajanja s američkih 3.3 posto BDP-a, to bi za EU značilo dodatni trošak od gotovo 600 milijardi dolara godišnje, prema podacima evropskog statističkog ureda o BDP-u u 2023. godini.
Podizanje potrošnje na trenutni NATO-ov ponderirani prosjek od 2.67 posto BDP-a značilo bi za EU u cjelini dodatni trošak od 242 milijarde dolara godišnje, izračunali su.
Političke posljedice smanjivanja socijalne potrošnje radi povećanja potrošnje na odbranu vjerojatno bi bile značajne, naglasila je agencija. Moguće je rješenje izdanje zajedničkog duga, sugerišu, a izdavaoci bi mogli biti Evropski mehanizam za stabilnost, Evropska investicijska banka i EU.
