On je zajedno sa ministrima vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i sa švedskim predsjedništvom Savjeta EU i komesarom za proširenje i susjedsku politiku, razgovarao o tome kako da učinimo konkretnijim proces evropskih integracija ovog regiona.
„Pažljivo smo osluškivali snažan odaziv za Evropom i Italijom koji dolazi iz ovih zemalja, njihovu težnju da budu dio evropskog projekta za koji se osjećaju blisko povezanim kako istorijom, tako i kulturom i privredom i čijoj izgradnji žele da doprinesu energijom sopstvenog građanskog društva i entuzijazmom svojih mladih ljudi“, rekao je Tajani.
Diskusija je, prema njegovim riječima, jasno otkrila potrebu zajedničkog rada na integraciji u mehanizme i institucionalni život EU već od početnih faza pregovaračkog procesa, posebno, kako je rekao, u ključnim sektorima kao što su energetska i digitalna tranzicija, infrastruktura, obrazovanje, istraživanje.
„Neki od mojih kolega su rekli: „želimo da doprinesemo u određivanju faza ovog puta, a ne samo da ih pratimo“. Podržavam ovaj pristup, koji mora uključiti šest zemalja u kreiranju narednih faza procesa integracije“, rekao je Tajani.
Ono što, kako je kazao, traže zemlje Zapadnog Balkana nije popust na reforme koje Evropska unija traži da se usvoje za učlanjenje.
„Oni traže sigurnost u procesu, u vremenu i prije svega u konačnom rezultatu. U stvari, mogao sam da dotaknem njihovu frustraciju procesom integracije koji je posljednjih godina postao sve nestalniji, i to sve zbog učestalog birokratskog tumačenja pregovaračke dinamike od strane Evropske Unije“, istakao je Tajani.
Pri tome se, dodaje on, zaboravlja izuzetna transformativna vrijednost koju proces integracije ima za institucije i civilno društvo ovih zemalja. Evropski san, naglasio je Tajani, rizikuje da za sve njih postane himera.
„Sastanak u Rimu poslužio je da se odmah daju konkretni odgovori. Naime, zahvaljujući tematskim okruglim stolovima koje smo organizovali, identifikovali smo nizove inicijativa na kojima ćemo raditi u narednim mjesecima putem mreža stručnjaka koji će razrađivati predloge projekata u sektorima od zajedničkog interesa. Kao što je, na primjer, zaštita i očuvanje kulturnog naslijeđakao odgovor na izazove koje postavljaju klimatske promjene i tehnološka inovacija primijenjena na poljoprivredni i agroindustrijski sektor“, rekao je Tajani.
On je istakao da je optimista u pogledu rezultata koji se mogu postići, jer su registrovali volju svih da „zajedno radimo, da gradimo sinergiju koja može dati budućnost mira i prosperiteta regionu radeći na rušenju barijera koje ograničavaju slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a sa ciljem zajedničkog regionalnog tržišta kao prvog koraka ka integraciji u jedinstveno tržište EU“.
„Imamo zajedničke izazove sa Balkanom koji zahtijevaju zajedničke odgovore: energetska tranzicija, podrškarastu i zapošljavanju, borba protiv nelegalnih migracija. Italija namjeravada razvije višedimenzionalnu akciju prema regionu Balkana. Na političkom nivou, nastavićemo da jačamo bilateralne odnose sa svakom zemljom Zapadnog Balkana a u Briselu ćemo biti nosioci njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za pridruživanjem EU“, poručio je Tajani.
Dodao je da će Italija nastaviti da doprinosi stabilnosti i bezbjednosti regiona održavanjem prisustva svojih Oružanih snaga u toj oblasti., strateškom osovinom koja povezuje Jadransko i Crno more.
„Snažna potreba za Evropom i Italijom koji dolazi sa Zapadnog Balkana mora se prihvatiti bez odlaganja. Iz tog razloga smo odlučili da nastavimo dijalog započet u Rimui to sa novim sastankom koji će biti održan do kraja godine, kako biprovjerili napredak naše saradnje. Italija želi da igra vodeću ulogu i spremna je da se uključi, jer je u pitanju budućnost naše zemlje i Evrope. Balkan ne može više da čeka“, zaključio je Tajani.
