Nešto duže od godine nakon objave odluke Apelacionog suda kojom je ukinuta presuda Višeg suda u predmetu za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, Sudski savjet je, na osnovu izvještaja Komisije za ocjenjivanje sudija izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić kao jednog od kandidata za članicu Vrhovnog suda Crne Gore.
Osim Piletić, Sudski savjet je 7. marta 2022. godine u Vrhovni sud Crne Gore izabrao i dotadašnje sudije Apelacionog suda Milanku Žižić, Nevenku Popović, Marijanu Pavićević, Katarinu Đurđić, a u krovnu sudsku instancu prešle su i sudije Upravnog suda Crne Gore Vojin Lazović i Snežana Vukčević.
Šira javnost je tada pozdravila odluku da se popuni sastav vrhovne sudske institucije koja je prethodnim rješenjima Sudskog savjeta u jednom periodu praktično dovedena do nefunkcionalnosti zbog manjka sudija.
No, samo nekolika mjeseca kasnije, početkom avgusta 2022. godine, Sudski savjet donio je kontroverznu odluku o prestanku funkcije za čak dvadeset i dvoje sudija. I to na inicijativu tadašnjeg člana, danas specijalnog državnog tužioca, Vladimira Novovića.
U postupku koji je pokrenut decembra prošle godine, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je Sudski savjet prekinuo sudijsku funkciju za osam sudija – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama - bez prethodnog zvaničnog obavještenja rukovodilaca sudova!
Kasnija odluka Upravnog suda, iz januara 2023. godine, kojom je naloženo da se nasilno penzionisana sutkinja Svetlana Vujanović vrati na posao, dokazala je nezakonitost odluke Sudskog savjeta.
To je, međutim, samo dio turobne realnosti kako je ,,sređivano stanje u crnogorskom pravosuđu“, koje su sprovodili novi članovi Sudskog, ali i Tužilačkog savjeta izabrani voljom nove vlasti proistekle iz političkih promjena nakon izbora 2020. godine.
Nije bilo reakcije crnogorske javnosti, niti jasnih upozorenja strukovnih udruženja kao što je Udruženje sudija ili nevladinih organizacija, kao ni međunarodne zajednice koja pomno prati crnogorski ,,evropski put“.
Ispostaviće se da je takozvana reforma pravosuđa bila u stvari maska za politički odstrijel nepodobnih i promovisanje poslušnih, istovremeno za pravljenje nove strukture vrha crnogorskog pravosuđa, shodno političkim interesima nove vlasti.
To pokazuje i nezakonito penzionisanje crnogorskih sudija, ali i način izbora pojedinih sudija Vrhovnog suda Crne Gore.
U čitavoj toj političko-pravnoj kombinatorici pojavljuje se, između ostalog, ime aktuelnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića!
PRIVILEGOVANA SUTKINJA
Krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) stigla je obimna prijava nepoznatog ,,zviždača“ iz pravosuđa, u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora u Vrhovni sud Seke Piletić, tadašnje sutkinje Apelacionog suda.
Tri mjeseca kasnije, 17. marta 2023. godine Agencija za sprečavanje korupcije donijela je Mišljenje u kojem se decidno tvrdi da je ,,postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore bio suprotan važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“!
Nakon ispitnog postupka, ASK je utvrdila da je Komisija za ocjenjivanje Sudskog savjeta u pojedinim slučajevima svjesno pogrešno tumačila kriterijume za izbor i time - ,,ugrozila javni interes, što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta“.
Pobjeda je sredinom ove godine detaljno pisala o ovom slučaju. Ispostavilo se da dokumenta ukazuju da je Komisija za ocjenjivanje rada sudija napravila niz vrlo čudnih propusta, ali i da su umišljajno mijenjana pravila i tumačena - retroaktivno za ,,posebne“ kandidate.
Tako su ,,frizirali“ ocjene, baš u slučaju sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Seke Piletić.
Kada su u ASK-u analizirali dokumentaciju Komisije Sudskog savjeta - uključujući i tekst javnog oglasa, prijave kandidata, izvještaje Centra za obuku za obuku u sudstvu i tužilaštvu, te dopis iz Vrhovnog suda – počeli su da isplivavaju dokazi o nepravilnostima.
Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Analiza ASK-a, na osnovu sveukupne dokumentacije, pokazala je da je Komisija za ocjenjivanje nepravilno odredila za sutkinju Piletić ocjenu iz oblasti ,,stručno usavršavanje“: Komisija je prenebregla činjenicu da u ocjenjivanom periodu – 2018-2021 – Piletić nije ispunila osnovni kriterijum o obavezna tri radna dana usavršavanja za svaku godinu ponaosob.
- Utvrđuje se da sudija Seka Piletić nije ispunjavala uslove da u potkriterijumu ,,stručno usavršavanje“ bude ocijenjena sa ocjenom dobar – konstatuje se u Mišljenju ASK-a. Ta je ocjena bila minimum kako bi Piletić ispunila uslove konkursa.
Za članove Komisije za ocjenjivanje, najteža kvalifikacija u Mišljenju ASK-a je - da su Piletić ocjenjivali retroaktivno, da bi joj ,,poboljšali rejting“.
- Da su Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova koja su važila za period na koji se ocjenjivanje odnosi bila primijenjena prilikom ocjenjivanja sudije Seke Piletić, ista bi bila ocijenjena ocjenom ,,ne zadovoljava“ za podkriterijum iz člana 22 Pravila – zaključuje se u Mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije.
U kompletnoj analizi Agencija ne dovodi u pitanje kvalifikacije sutkinje Piletić. Naprotiv: ocjenjuju da su nesporni ,,stručno znanje i radni kvaliteti“, ali ističu da je sporan ,,način vrednovanja svih kriterijuma/podkriterijuma“ - koji su bili odlučujući za ukupnu ocjenu.
Odluka Sudskog savjeta da Piletić imenuju za sutkinju Vrhovnog suda stvorila je, po mišljenju ASK-a, ,,utisak o privilegovanom položaju pojedinih kandidata“.
Zbog toga je Agencija za sprečavanje korupcije u Mišljenju dala vrlo preciznu preporuku: ,,da Sudski savjet Crne Gore u odnosu na izbor sudije Seke Piletić, shodno članu 107 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, pokrene postupak u kome će utvrditi da li postoje razlozi za poništenje odluke o izboru sudije br.15-1055/22 od 14. 2. 2022. godine“.
SVE PO ZASLUGAMA
Zbog čega je sutkinja Seka Piletić bila privilegovana, sada može samo da se nagađa. Sudski savjet, ni u starom ni u novom sazivu, nije razmatrao Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije.
Ime Seke Piletić, osim što je dva puta obarala presudu Valentine Pavličić u ,,slučaju Zavala“, u fokus šire javnosti je izbilo kada je, kao izvjestilac Vijeća Apelacionog suda, odlučivala o presudi Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine.
Indikativan je vremenski slijed: samo tri mjeseca nakon famozne odluke Apelacionog suda, koja je izazvala brojne reakcije stručne javnosti, sudija izvjestilac Piletić je postala član najvišeg suda u Crnoj Gori.
Da li je, ,,negdje u vrhu nove vlasti“, ocijenjeno da bi Piletić morala da bude nagrađena, nije poznato. Kao što je sada teško utvrditi zbog čega je 22 sutkinja, u naletu ,,reforme pravosuđa“ a po nalogu Sudskog savjeta poslato u ,,prijevremenu penziju“.
Izvjesno je, međutim, da je važnu ulogu u oba slučaja imao sudija Vladimir Novović, kao član Sudskog savjeta i član Komisije za ocjenjivanje sudija. Baš kao i sudija Vesna Vučković, predsjednica Komisije.
Možda je tek igra slučaja - i jedno i drugo su avanzovali u karijeri: Novović je postao glavni specijalni tužilac, a Vučković je sada vršiteljka dužnosti Vrhovnog suda Crne Gore.
OSVETA SE SERVIRA KAO HLADNO JELO
Ali, teško da bi se kao plod slučajnosti moglo tumačiti kasnije tužilačko propitivanje Jelene Perović, direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, koja je i potpisala Mišljenje ASK-a o radu Komisije Sudskog savjeta.
Protiv Perović je još 2021. godine podnijeta krivična prijava kojom se direktorica ASK-a teretila da je navodno utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.
Prijavu je podnijela ,,dobronamjerna građanka“ Lidija Damjanović-Novović, supruga tadašnjeg sudije Vladimira Novovića. Tu je prijavu odmah objavila NVO MANS, a kasnije je RTV Nikšić izvijestila da je Perović saslušana u svojstvu građanke.
Potom je sve zamrlo. Da bi bilo aktivirano tek nakon godinu i šest mjeseci, kada je već ono famozno Mišljenje ASK-a postalo vrlo neugodno za članove Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta.
I, da sve bude zanimljivije, tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Podgorici Ivana Petrušić-Vukašević je, tek februara 2023. godine - dvije godine od kako je Novovićeva supruga podnijela krivičnu prijavu - prvi put saslušala direktoricu ASK-a Jelenu Perović u svojstvu osumnjičene.
I potom, mjesecima – ništa. Moguće da je na ,,ćutanje tužilaštva“ uticalo i vrlo egzaktno mišljenje poreske inspektorke Milice Krgović od 28. juna ove godine.
-Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine NE OPOREZUJE“, pa inspektorka Krgović zaključuje da ,,ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit“.
Upkos ovakvom eksplicitnom nalazu iz inspekcijskog nadzora Poreske uprave, prema informacijama Pobjede, tužiteljka još nije odbacila krivičnu prijavu staru više od dvije godine.
Zakonik o krivičnom postupku propisuje, u članu 256, rok za postupanje po prijavi, nalaže da je državni tužilac kojem je predmet dodijeljen u rad da donese odluku ,,najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema predmeta, odnosno, u slučaju složenijih predmeta – ,,najkasnije u roku od šest mjeseci“.
Ali, puštimo zakone, osveta se uvijek servira ladna, zar ne? A, u međuvremenu, Lidija Damjanović-Novović je izabrana za sudiju Upravnog suda. Jelena Perović je direktorica ASK-a, za sada.
