Vlada Dritana Abazovića na odlasku uspjela je da ugovori posao sa kosovskom firmom Rojal (Royal) oko izgradnje hotela na poluostrvu Suka (Rastislav) u Ulcinju, tvrde upućeni izvori. Riječ je o kompaniji u vlasništvu kosovske porodice Kruijeziju (Kryieziu), koja ima Šelovu franšizu, a bavi se i građevinarstvom, te se procjenjuje da je šesta na top ten listi tamošnjih milionera.
Kažemo upućeni izvori, jer je vladina informacija sa zadnje sjednice Vlade zavedena kao interna. Iz Vlade su Pobjedi nezvanično kazali da je rješenje nađeno u tome da Rojal kupi koncesiju od aktuelnog koncesionara kompanije Star of Montenegro, da potpiše ugovor sa JP Morsko dobro i - počne da gradi.
A kako nije sprovedena nijedna procedura propisana za rukovanje imovinom u zoni Morskog dobra, dil neodoljvo podsjeća na repliku ganstera Hajmana Rota iz kultnog „Kuma 2“, kad je najavio izgradnju hotelskog rizorta na proslavi svog rođendana u Havani zadnjeg dana stare 1958. godine i zadnjeg dana vladavine tadašnjeg predsjednika Kube, generala Fulgencia Batiste y Zaldívara.
– Postigli smo u Havani divne stvari i nema limita našem poslovanju ovdje. Ova vrsta vlade zna kako treba voditi posao i ohrabriti investitore. Hoteli ovdje su veći i luksuzniji od bilo kojih koje imamo u Vegasu i možemo računati na naše prijatelje u kubanskoj vladi i oni na nas. Imamo sada ono što smo oduvijek htjeli – pravo partnerstvo sa vladom! – govori lik iz „Kuma 2“.
KONCESIJA IZ 1999.
Ali, vratimo se na početak, jer priča o poluostrvu Suka i hotelu „Jadran“, izgrađenom 1938. i srušenom nakon potresa 1979, počinje zapravo 1999. godine. Tada se firma Montenegro 2000 Consalting and Development Company Branislava Durutovića, koji je uspješno poslovao u Njemačkoj, jedina javila na oglas Morskog dobra za izgradnju hotela na poluostrvu Suka. Sa njom je zaključen predugovor za zakup zemljišta za izgradnju hotelsko-turističkog kompleksa, a potom je osnovano zajedničko preduzeće Star of Montenegro u kojem je Durutović imao 95, a JP Morsko dobro pet odsto vlasništva.
Sada je ovlašćeno lice u toj kompaniji Danilo Durutović, nakon što su umrli braća Branislav i Novak Durutović, čekajući da se omogući izgradnja planiranog hotela.
Devet godina nakon osvajanja tendera za zakup zemljišta Star of Montenegro 2008. godine potpisuje sa JP Morsko dobro koncesioni ugovor na 30 godina za izgradnju planiranog kompleksa.
PROPAST INVESTICIJE OD 70 MILIONA
Tada je Ministarstvu održivog razvoja i turizma predata projektna dokumentacija za dobijanje dozvole za gradnju hotela i u posao se uključio holandski investitor, fond Nedifact.
Star of Montenegro prvobitno je, prema idejnom projektu, trebao sam da izgradi hotel sa pet zvjezdica u vrijednosti od 50 miliona eura. Konzorcijum je u međuvremenu ostao bez kapitala, ali se kao spas u posljednji čas pojavila holandska kompanija Nedifact, koja je izvršila reviziju projektne dokumentacije i vrijednost projekta izdigla na – 70 miliona eura.
Prvo idejno rješenje za kompleks na Suki Holanđani su, međutim, krajem 2015. godine odustali od posla, a tadašnji direktor Star of Montenegro, sada pokojni Novak Durutović, optužio je JP Morsko dobro da je isključivi krivac što fond Nedifact nije gradio hotelski kompleks i što je 70 miliona eura predviđenih u te svrhe usmjerio na druge projekte.
Jedan od kamena spoticanja bio je DUP i urbanističko-tehnički uslovi za ovo poluostrvo, a drugi potreba da se nađe drugi smještaj za 13 porodica izbjeglih od rata, koje je opština smjestila na tu parcelu.
Taj se smještaj našao tek 2019. godine, kad su im dodijelili stanove u zgradi u ulcinjskom naselju Pinješ. Te 2019. je Apelacioni sud vratio na ponovno rješavanje tužbu koju je JP Morsko dobro podnijelo 2016. godine, tražeći raskid koncesionog ugovora sa Star of Montenegro. Raskid je u martu 2016. od Morskog dobra tražila vlada Duška Markovića. Prvi sporni kamen ni do danas nije riješen u propisanoj zakonskoj proceduri!
Drugi idejni projekat za hotel ,,Jadran“ VANSUDSKO PORAVNANJE
Novak Durutović ponudio je u junu 2019. Morskom dobru vansudsko poravnjanje, a tu je ponudu dostavio premijeru Dušku Markoviću, zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, Sekretarijatu za razvojne projekte i predsjedniku Opštine Ulcinj.
On je, tada opozicionim Vijestima, izjavio da u prijedlogu o vansudskom poravnanju traži zaštitu svojih finansijskih interesa i nadoknadu troškova ulaganja u projekat izgradnje novog hotela „Jadran“.
– To podrazumijeva moju saglasnost da se raspiše novi tender radi realizacije projekta izgradnje ekskluzivnog hotelskog objekta na rtu Ratislava u Ulcinju. U tenderu, na čemu ja insistiram, treba da stoji da je projektna dokumentacija već izrađena – rekao je Durutović i naglasio da bi se tako izbjeglo višegodišnje vođenje spora pred prvostepenim sudom i značajni troškovi po tom osnovu.
– Budući investitor bio bi u startu u plusu dvije godine po osnovu već izrađene i revidovane projektne dokumentacije za dobijanje dozvole. Izbjeglo bi se i čekanje sadašnjeg zakupca još jednu godinu da na neki zakoniti način, shodno članu 20 Ugovora, izvrši povraćaj uloženih sredstava – naveo je Durutović.
On nije želio da kaže koliko su iznosila ulaganja njegove kompanije u projekat. Zna se samo da od 2016. godine, kad je krenula tužba Morskog dobra kod Privrednog suda, nijesu plaćali rate za zakup zemljišta. Durutović je u dostavljenoj ponudi naveo da bi, od naknade koju je tražio poravnanjem, platio kompletan dug za koncesiju. Odgovora, međutim, nije bilo ni od Vlade, ni od Morskog dobra.
SPOROVI
On je optužio Morsko dobro za nepoštovanje odredbe iz ugovora koja kaže da će ugovorene strane svaki spor prvo pokušati da riješe sporazumom, jer ga niko nije zvao na sjednicu Upravnog odbora Morskog dobra na kojoj je donesena jednostrana odluka o raskidu ugovora i pokretanju tužbe na Privrednom sudu, nakon čega mu je onemogućen pristup toj, jednoj od najatraktivnih parcela u ulcinjskoj opštini.
Riječ je o zemljištu na pjeni od mora, sa dvije plaže, do kojih se može doći jedino kroz kapiju bivšeg kompleksa ili sa morske strane. Durutović je tada kazao da je tamo još 13 nelegalno sagrađenih objekata, čiji se stanari nijesu preselili u novoizgrađene stanove. Naveo je i da je ,,Opština ili neko drugi“ lokaciju izdao fizičkom licu koje više godina na tom mjestu naplaćuje parking.
Međutim, ni opština tada nije mirovala. Pokrenula je upravni spor, kojim osporava Vladi i Morskom dobru raspolaganje zemljištem izdatom u zakup.
Durutović je tada optužio Morsko dobro da je isključivi krivac što se holandski investicioni fond Nedifact povukao iz tog posla.
– Danima sam u poslovnoj zgradi Morskog dobra uzalud čekao da čelnici tog preduzeća sa mnom zaključe aneks IV ugovora o zakupu koji je predviđao novu dinamiku izvođenja i kraja radova na hotelskom kompleksu – rekao je Durutović 2019. godine tada opozicionom dnevniku Vijesti.
NOVA VLAST I ,,NOVA RJEŠENJA“
Prošle godine su Vijesti, tad već provladin dnevnik i promoter Ure, ekskluzivno najavile da su se javile dvije kompanije spremne da preuzmu Star of Montenegro i to ,,jedna iz komšiluka i jedan evropski brend koji već posluje kod nas“.
Tada im je iz Morskog dobra potvrđeno da je početkom 2020. grupa stranih investitora preko resornog ministarstva tražila da preuzme koncesioni ugovor, kao i da oni smatraju da taj dokument ne treba mijenjati. Stvar je, kako su saopštili iz Morskog dobra, propala, jer te dvije firme nijesu htjele da dostave bankarsku garanciju, pa su zadužili službe da nastave parnicu pred Privrednim sudom.
Vijesti su takođe saznale da bi novi investitori trebalo da rade novi idejni projekat, jer su navodno promijenjeni urbanističko-tehnički uslovi na tom prostoru.
Krajem decembra 2022. godine iz kabineta premijera Dritana Abazovića je saopšteno da su stigli korak bliže rješenju tog, kako su nazvali, administrativnog problema i potpisivanju aneksa ugovora sa novim investitorom.
Sastanku je, kako je navedeno, prisustvovao predstavnik kompanije Rojal kao zainteresovani investitor. A okupili su se ministri prostornog planiranja i ekonomije Ana Novaković-Đurović i Goran Đurović, državni sekretari ministarstva finansija i ekonomije Agron Ibrahimi i Armend Mila, predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari, direktor i predsjednik Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović i direktor Agencije za investicije Mladen Grgić.
MNOGO NEPOZNANICA
Ne zna se kojeg aneksa kojeg ugovora, tim prije što je još u toku parnica sa bivšim investitorom, ne zna se na kojem se pravnom osnovu zasniva saopštenje sa sastanka Abazovića i njegovog kabineta da su se primakli rješenju problema i na osnovu čega su odlučili da je baš kompanija Rojal ta koja će dovesti do koraka naprijed.
Barake za smještaj izbjeglica na Suki I sve to bez saglasnosti glavnog državnog arhitekte, bez urbanističko-tehničkih uslova, u zemlji koja još nema prostorni plan, niti Ulcinj ima DUP Suke!
A Evropska unija nas godinama uči da se u javnoj sferi interesovanja ništa ne može raditi bez tendera i transparentne procedure.
Zato, putuj Evropo…
Partijska agenda
U julu 2019. godine tadašnji predsjednik ulcinjske Ure i sadašnji gradonačelnik Ulcinja Omer Bajraktari je saopštio da su konačno, nakon što je 2015. godine počela izgradnja stambene zgrade, iselili 13 porodica koje su živjele u barakama na poluostrvu Suka, na prostoru na kojem je prije 11 godina bila ugovorena izgradnja hotelskog kompleksa u režiji Star of Montenegro i holandskog investicionog fonda.
Omer Bajraktari I da je opština tu imala veliku ulogu kroz obezbjeđenje zemljišta i komunalija.
– Najbitnija stvar je da se Morsko dobro i za ovu lokaciju pokazalo kao loše rješenje. Naime, svi znamo da već 15 godina čekamo famoznu investiciju na tom lokalitetu. Takođe, znamo za fantomsku valorizaciju tog lokaliteta firmi koja nema nikakve reference. Takođe, još čekamo na zvaničnu potvrdu da je taj štetan ugovor raskinut – naveo je Bajraktari i insistirao da se poluostrvo Suka, za početak, vrati opštini na raspolaganje.
Rušenje baraka sa 11 godina zakašnjenja Sporo, da sporije ne može
Te iste 2019, odgovarajući na poslaničko pitanje Gencija Nimanbegua, tadašnji premijer Marković je objasnio da još nije donesena pravosnažna presuda u predmetu raskida ugovora o dugoročnom zakupu lokacije bivšeg hotela „Jadran“.
– Privredni sud je donio presudu 24. 11. 2017. godine u korist JP Morsko dobro, koja je ukinuta odlukom Apelacionog od 25. 1. 2018. i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak – naveo je Marković i požalio se na „inertnost lokalne samouprave prilikom postupanja po preporukama Vlade u cilju uklanjanja objekata sa rta Bratislava, a kako bi se stvorili uslovi za turističku valorizaciju ovog lokaliteta“.
– Napominjem da je država preko Javnog preduzeća Morsko dobro uložila pola miliona eura u izgradnju stambenog objekta za potrebe zbrinjavanja 13 porodica sa lokacije hotela „Jadran“, ali su izostale aktivnosti lokalne samouprave kojima bi proces oslobađanja lokacije i formalno bio sproveden – naveo je Marković.
