Skandalozna je izjava ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kojom nas u zavijenoj formi informiše da Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) prati određene novinare kritički nastrojene prema aktuelnoj vlasti. Radi se o ozbiljnom presedanu i očiglednoj zloupotrebi bezbjednosnog sistema u političke svrhe, koja, nažalost, nije prestala padom izdajničke vlade Dritana Abazovića – kazao je za Pobjedu poslanik Socijaldemokrata (SD) i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Šaranović je, nakon što je naš list informisao javnost da je ministar za šefa obezbjeđenja postavio policajca Vuka Vukovića osuđivanog 2022. za zlostavljanje, saopštio da takvi tekstovi nose kodni naziv „Raša“, otkrivajući tim da postoji tajni dosje novinara u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Detaljno je pokušao da opravda imenovanje Vukovića i objasni njegovu „intervenciju“ na Cetinju kada je vlasnika ugostiteljskog objekta „La Martina“ podvrgao torturi, ali je preskočio da pojasni angažovanje bezbjednosnih službi u praćenju rada medija.
TRAŽENJE ODGOVORA
Zbog toga je Zirojević uputio dopis Šaranoviću i direktoru ANB-a Borisu Miliću u kojem traži odgovor na pitanje da li u Agenciji postoji dosje sa kodnim imenom „Raša“, da li se on odnosi na nekog od novinara i o kojem se licu/licima radi.
Njega interesuje ko, kada i zbog čega je naložio formiranje dosjea novinara u ANB-u, te po kom osnovu im ministar unutrašnjih poslova ima pristup.
Ukoliko se, kako je rekao, tvrdnje ministra Šaranovića ispostave kao tačne, iniciraće njegovo i kontrolno saslušanja direktora ANB-a.
Zirojević je za Pobjedu kazao da je prvobitno zatečen Šaranovićevom relativizacijom postupka njegovog šefa obezbjeđenja zbog kojeg je bio osuđen na četiri mjeseca kućnog pritvora.
"Na osnovu onoga što sam čuo u toku posljednje sjednice ministarskog sata, rekao sam Šaranoviću da će imati moju podršku ukoliko njegova djela budu u skladu sa riječima. Nažalost, vrlo brzo me demantovao i danas imamo situaciju da je šef obezbjeđenja ministra lice koje je osuđivano za prekoračenje službenih ovlašćenja, odnosno prekomjernu upotrebu sile", saopštio je poslanik SD-a.
GRAĐANI I POLICAJCI DRUGOG REDA
Posebno zabrinjava, ističe Zirojević, činjenica da za Šaranovića postoje i građani i policajci prvog i drugog reda, što je, kako kaže, dokazao riječima da njegov šef obezbjeđenja, tada kao pripadnik Uprave policije, nije tukao bilo kojeg građanina nego potencijalno bezbjednosno-interesantno lice.
"Vidimo da u Crnoj Gori više ne važi ni prezumpcija nevinosti, već da policijski službenici mogu primjenjivati silu koja nije u skladu sa njihovim ovlašćenjima i zakonima prema osobama koje su pod sumnjom da su bezbjednosno-interesantna lica", naglasio je Zirojević.
Opasna je, ističe on, ministrova relativizacija da se ne radi o policajcu iz Skaj aplikacije već o onom koji je „samo malo više tukao građanina“.
"I nije ga, očigledno, dovoljno tukao, pošto smo na kraju čuli da kod građanina nijesu konstatovane tjelesne povrede, nego samo crvenilo koje je nastalo od policijske čizme. Radi se o vrlo opasnoj relativizaciji koja ne sluti na dobro, imajući u vidu da je ministar tek započeo svoj mandat. Ako je ovako ozbiljan kiks napravio na ovakvoj sitnici, onda se postavlja pitanje kako će se boriti sa nekim mnogo ozbiljnijim stvarima, a sa kojim će se sigurno susresti u radu kao ministar unutrašnjih poslova", ocijenio je Zirojević.
Još veći skandal je, smatra Zirojević, impliciranje ministra da ANB prati određene novinare koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti. Poručuje da je nedopustivo da se novinari, zbog kritičkog odnosa prema vlasti, targetiraju od strane dijela obavještajnog sektora i da im se, iz tog razloga, određuju mjere tajnog nadzora.
"Radi se o ozbiljnom presedanu i očiglednoj zloupotrebi bezbjednosnog sistema u političke svrhe koja, nažalost, nije prestala padom izdajničke vlade Dritana Abazovića, iako smo imali najave da će prestati. Zbog toga sam tražio informacije od Šaranovića i Milića da li postoji dosje kodnog naziva „Raša“, da li se odnosi na nekog od novinara ili više njih. Ukoliko je odgovor potvrdan – ko je, kada i zbog čega naložio formiranje dosjea i po kom osnovu im ministar unutrašnjih poslova ima pristup. Ukoliko se ovo ispostavi kao tačno, neko će morati da snosi odgovornost. Tražićemo i da nam Šaranović i Milić uživo na kontrolnom saslušanju objasne ko je, zbog čega i po kojem osnovu dao sebi za pravo da u ANB-u formira dosjee i prati novinare koji se kritički odnose prema Vladi, a posao obavljaju krajnje uspješno i profesionalno", poručio je Zirojević.
PRITISAK NA MEDIJE
Direktor za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević takođe je stava da Šaranović mora odgovoriti da li, i ukoliko da, zašto i za čije potrebe novinari imaju kodna imena i tajne dosjee.
Smatra i da je potrebno da objasni šta znači kodno ime „Raša“ za tekstove objavljene u Pobjedi, a koje može imati i mizogini karakter.
"Posebno zabrinjavaju navedene indicije da tekstovi i/ili novinari/ke imaju kodna imena, kako je i sam ministar to naveo, jer to može ukazati da su određeni mediji i zaposleni u njima pod nadzorom službi bezbjednosti. Stoga ministar mora taj svoj navod javno pojasniti, odnosno odgovoriti da li, i ukoliko da, zašto i za čije potrebe novinari imaju kodna imena i tajne dosjee. Sloboda izražavanja i sloboda medija je osnovni postulat svakog demokratskog društva. Svaka vrsta ovakvog pritiska na medije i medijske poslenike je nedopustiva, a posebno ako to može imati i mizogini karakter, kako se onim „kodnim imenom“, koje je ministar naveo, upućuje", kazao je Nikočević za Pobjedu.
On napominje da bi ministar Šaranović morao da se sa posebnim senzibilitetom obraća novinarima/kama i da vodi računa kako sa njima komunicira imajući u vidu da vodi jedno od tzv. „ministarstava sile“.
"U demokratskom društvu je neupitno pravo medija da sumnjaju i otvaraju pitanja od javnog značaja, kao što je neupitna i obaveza svakog ministra, kao najviših javnih funkcionera, da na sva ta pitanja i odgovaraju, ma koliko ona bila potencijalno neprijatna po njega ili njegovo okruženje", poručio je Nikočević.
ISPOŠTOVAN KODEKS
Da su novinari u ovom slučaju opravdano problematizovali istinite činjenice i djelovali u okviru slobode izražavanja potvrđuju i u Akciji za ljudska prava (HRA).
"Postupali su u skladu sa svojim Etičkim kodeksom prema kome su dužni da kritički posmatraju „nosioce društvene, političke i ekonomske moći“ kada izvještavaju o njima u interesu javnosti", saopšteno je iz HRA.
Umjesto što napada novinare zbog njihovog rada, ministar bi, navode u HRA, morao da obavlja svoj posao, tako da u svakoj prilici pošalje nedvosmislene poruke da se tortura u policijskim redovima ne smije tolerisati ni ohrabrivati ni na koji način.
"Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili! Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan „slobodan građanin“, već „bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe“. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju", kazali su u toj nevladinoj organizaciji.
