Tramp je taj interes direktno prenio predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u februaru, a visoki zvaničnici njegove administracije su o tome razgovarali sa svojim ruskim kolegama na sastancima u Saudijskoj Arabiji nekoliko dana kasnije, piše Bloomberg, prenosi Klix.ba.
Reakcije Moskve i Teherana
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je na pitanja Bloomberga izjavom da "Rusija vjeruje kako bi Sjedinjene Američke Države i Iran trebali riješiti sve probleme putem pregovora" te da je Moskva "spremna učiniti sve što je u njenoj moći kako bi se to postiglo".
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, upitan da li je Rusija ponudila posredovanje između Teherana i Vašingtona, izjavio je kako je "prirodno" da zemlje nude svoju pomoć.
"S obzirom na značaj ovih pitanja, moguće je da će mnoge strane pokazati dobru volju i spremnost da pomognu u rješavanju različitih problema," rekao je glasnogovornik Esmail Baghai na televizijskoj konferenciji za novinare u ponedjeljak u Teheranu. Ministarstvo nije odgovorilo na dodatna pitanja Bloomberga.
Trampova politika prema Iranu: Sankcije ili novi sporazum?
Od preuzimanja dužnosti prije otprilike šest sedmica, Tramp je pokušao obnoviti odnose s predsjednikom Vladimirom Putinom, koje su SAD prekinule nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dok Tramp nastoji direktno s Putinom postići dogovor o okončanju tog rata – uključujući telefonski razgovor 12. februara – obje strane su signalizirale spremnost na saradnju po drugim geopolitičkim pitanjima, uključujući trgovinske rute i resurse u Arktiku.
Visoki američki i ruski zvaničnici, uključujući američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, razgovarali su o interesu Vašingtona da Moskva pomogne u pitanjima vezanim za Iran tokom sastanka u Rijadu 18. februara, prema izvorima upoznatim sa situacijom koji su tražili anonimnost jer svi detalji razgovora nisu objavljeni.
Lavrov je kasnije podijelio detalje tog sastanka sa svojim iranskim kolegom Abasom Aragčijem kada su se susreli u Teheranu, potvrdio je Aragči na konferenciji za novinare.
Tramp je od povratka u Bijelu kuću slao pomiješane signale o Iranu. S jedne strane, izjavio je da želi obnoviti politiku "maksimalnog pritiska" iz svog prvog mandata, što uključuje ponovno uvođenje sankcija i ciljano djelovanje protiv iranskih snaga sigurnosti, uključujući atentat na visokog generala Islamske revolucionarne garde. S druge strane, Tramp je rekao da želi "odmah" započeti rad na "verifikovanom nuklearnom mirovnom sporazumu s Iranom".
Hoće li Teheran prihvatiti poruke posredovane preko Moskve?
Kao dvije zemlje pod teškim američkim sankcijama, Rusija i Iran produbili su saradnju u trgovini, energetici i sigurnosti, uključujući rusko korištenje velikog broja iranskih dronova u ratu protiv Ukrajine.
Međutim, ostaje nejasno koliko će Teheran biti spreman prihvatiti bilo kakvu američku inicijativu posredovanu preko Rusije. Mnogi iranski tvrdolinijaši, koji dominiraju ključnim institucijama poput Revolucionarne garde i pravosuđa, javno se protive bilo kakvom angažmanu s Vašingtonom.
Prošlog mjeseca, vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei izjavio je da se Trampu ne može vjerovati – budući da je tokom prvog mandata povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz Obaminog doba – te da Iran neće biti primoran na pregovore.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan, reformista koji podržava obnovu nuklearnog sporazuma, prošle sedmice je izjavio da će, iako lično vjeruje u potrebu angažmana s SAD-om, podržati protivljenje Hamneia pregovorima dok god Vašington nastavlja s ekonomskim sankcijama.
Potraga za diplomatskim kanalima
Uprkos javnim stavovima, "i Sjedinjene Američke Države i Iran pokušavaju pronaći komunikacijske kanale koji bi mogli dovesti do produktivnog dijaloga," izjavio je Nikolaj Kozanov, vanjskopolitički analitičar s Katarskog univerziteta.
Svaki potencijalni sporazum između SAD-a i Irana bio bi "kompleksan", uz moguće američko popuštanje sankcija u zamjenu za iransko ograničavanje regionalnih ambicija, dodao je.
SAD već dugo sumnjaju da Iran koristi svoj decenijama star civilni nuklearni program kao paravan za tajne vojne aktivnosti. Iran je više puta negirao takve tvrdnje, insistirajući da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, uključujući proizvodnju električne energije, za što dijelom koristi i ruske investicije.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u ponedjeljak je pozvala SAD i Iran da započnu pregovore, navodeći da vodi intenzivne razgovore s Bijelom kućom o ovom pitanju. Ova izjava dolazi nakon upozorenja prošle sedmice da su iranske zalihe skoro vojno-razgradivog fisijskog materijala porasle za više od 50 posto od Trumpovog izbora.
Iranski zvaničnici pod velikim su pritiskom da pruže ekonomsku olakšicu stanovništvu iscrpljenom krizom životnih troškova, koju su dodatno pogoršale američke sankcije i tokom Trampove i Bajdenove administracije.
Istovremeno, Iran vodi hladni rat s najbližim američkim saveznikom Izraelom i obećao je nastaviti borbu uprkos tome što je Izrael oslabio iranske ključne proksi grupe, Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanu.
