Članstvo Crne Gore u NATO daje zemlji sigurnosna jemstva, ali ne osigurava državu od političkih tenzija koje su posljedica unutrašnje fragmentacije političke scene i dalje miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Vlatko Cvrtila, profesor međunarodnih odnosa i dekan zagrebačkog Vern univerziteta.
On smatra da je našoj državi potrebna konsolidacija suverenističkog bloka.
- Ako progresivne snage Crne Gore ne iskoriste situaciju pada moći vanjskih aktera, pa posljedično i unutrašnjih koji ih podržavaju, izgubiće se povijesna prilika za promjene i dugoročnu stabilnost, kaže Cvrtila.
POBJEDA: EU je nedavno iskazala bojazan da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini, već će nastaviti svoje aktivnosti na Balkanu. Koliko su opravdani ovakvi strahovi?
CVRTILA:Kad jednom započne rat, svaka strana u sukobu nastoji koristiti, osim vojnih, i druga sredstava kako bi otežala situaciju onoj drugoj strani. S obzirom na to da u ovom ratu te dvije „strane“ nijesu samo Ukrajina i Rusija, već i zapadne države koje su stale na stranu Ukrajine i koje su uvele sankcije Rusiji. Ukoliko bi predsjednik Putin zaključio kako mu može, u nekom trenutku, pomoći otvaranje geopolitičkog suparništva u djelovima svijeta gdje se i inače sukobljavaju njegovi i interesi Zapada, tada će poduzeti korake za jačanje tenzija koje bi mogle stvoriti nove izazove za zapadne države. Tu se prostor Zapadnog Balkana pojavljuje kao prvi moguć prostor novih tenzija s obzirom na to da u njemu postoje saveznici i prijatelji Rusije koji negiraju agresiju na Ukrajinu i oni koji je osuđuju i priklanjaju se zapadnom svijetu. S obzirom na rečeno, strahovi su opravdani.
POBJEDA: U kojoj mjeri članstvo Crne Gore u NATO može spriječiti dalje rusko miješanje u crnogorska pitanja?
CVRTILA:Članstvo daje sigurnosna jemstva, ali ne osigurava državu od političkih tenzija koje su posljedica unutrašnje fragmentacije političke scene, odnosno ne daje joj nikakva jemstva ukoliko jačaju vanjski uticaji koji mogu podržavati neke političke opcije s ciljem unutrašnje političke destabilizacije. Ako Rusija nastavi svoju geopolitičku igru na Zapadnom Balkanu, sigurno je da će se i dalje miješati u unutrašnja pitanja Crne Gore.
POBJEDA: Da li će budućnost Balkana na neki način zavisiti od ishoda rusko-ukrajinskog rata?
CVRTILA:Sigurno hoće. Nakon odluke predsjednika Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, svijet se naglo promijenio, kao i politike ključnih aktera moći u međunarodnom poretku, posebno onih na Zapadu. S obzirom na to da su ti akteri sudjelovali ili još uvijek sudjeluju u jamčenju mira na ovim prostorima, poduzeli su neke preventivne aktivnosti na sprečavanju uticaja Rusije na lokalne aktere i čini se, barem za sada, kako su odlučniji u preduzimanju konkretnih koraka koji bi imali pozitivne uticaje na ekonomske i političke procese u regiji.
Mogu slobodno reći kako je prošlo vrijeme „ne-svrstavanja“ i neutralnosti i kako taj novi svijet koji se oblikuje neće trpjeti beskonačne političke igre bez rezultata kod onih koji su krenuli putem evropskih integracija. Pritisak na promjene će se pojačati što bi moglo imati pozitivne posljedice na Zapadni Balkan.
POBJEDA: Kako vidite ulogu NATO-a u rusko-ukrajinskom ratu? Smatrate li opravdanom odluku saveznika da ne odgovore pozitivno na ukrajinski zahtjev koji se odnosi na ,,zatvaranje“ neba i obrazloženje genseka za ovakvu odluku?
CVRTILA:Proglašavanje zone zabrane letenja od strane NATO-a bilo bi izravno uključivanju u rat što NATO nastoji izbjeći. Jasno je da bi takav potez bio interpretiran u Ruskoj federaciji kao neprijateljski čin, čime bi se otvorile vrlo mračne mogućnosti širenja rata i izvan sadašnjih okvira.
POBJEDA: A akcije koje je preduzela EU? Da li su dovoljne da osujete namjere Rusije prema Ukrajini?
CVRTILA:Nažalost, u današnjem međunarodnom poretku mogućnosti zaustavljanja onog ko započinje invaziju na drugu državu su ograničene. Agresor se jedino učinkovito može zaustaviti na bojnom polju, odnosno može se uvući u dugotrajni iscrpljujući rat zbog čega bi on, zbog ljudskih, materijalnih, gospodarskih i drugih gubitaka, odustao od ratovanja. Mi trenutno nijesmo u toj fazi rata usprkos vrlo širokom popisu sankcija i aktivnosti koje se poduzimaju protiv Ruske Federacije s ciljem uticanja na njezin ekonomski i finansijski sektor. Pored sankcija, šalje se vojna i druga pomoć Ukrajini kako bi što duže izdržala i odbranila se od agresije, odnosno kako bi spriječila realizaciju ruskih vojnih i političkih ciljeva, a to su sve načini koji će eventualno dati učinke u dužem roku. Nažalost, do tada ćemo biti svjedoci novih žrtava i razaranja, kao i kolona izbjeglica iz Ukrajine prema zapadu.
POBJEDA: Bili ste savjetnik predsjednika Mesića. Da ste savjetnik predsjednika Putina što biste ga posavjetovali?
CVRTILA:Ne mogu se zamisliti u toj ulozi.
POBJEDA: Formiranje manjinske vlade u Crnoj Gori je u toku. Prosrpski i proruski Demokratski front organizuje blokade, nezadovoljan ovakvim razvojem političkih događaja u Crnoj Gori, dok se predsjedavajući parlamenta iz iste partije sastaje sa proruskim obavještajcima u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu? Kuda to vodi Crnu Goru?
CVRTILA:Situacija u Crnoj Gori unazad nekoliko godina primjer je prisutnosti vanjskih uticaja na unutrašnje političke i društvene procese koji su doveli do ovakve situacije. Crna Gora je članica NATO-a i svako ograničavanje i ugrožavanje političke stabilnosti tumači se kod onih koji podržavaju takvo stanje kao veliki uspjeh. Kao i svako moguće sabotiranje njezinih pristupnih pregovora za ulazak u EU. Siguran sam da će takvo djelovanje nastaviti sve dok vanjski akteri ne promijene svoje politike, što je malo vjerovatno, dok ne izgube regionalnu ili globalnu moć, a to je vrlo moguće moguće kao posljedica agresija na Ukrajinu. Odnosno: dok se na unutrašnjoj političkoj sceni Crne Gore ne konsoliduje suverenistički politički blok - što je najvjerovatnije i jedini način za promjenu sadašnjeg stanja - koji će imati dovoljnu političku snagu za nastavak puta prema EU. Ako progresivne snage Crne Gore ne iskoriste situaciju pada moći vanjskih aktera, pa posljedično i unutrašnjih koji ih podržavaju, izgubiće se povijesna prilika za promjene i dugoročnu stabilnost.
Srbija pod pritiskom EU i SAD zbog Rusije
POBJEDA: Srbija je odlučila da ne prati sankcije EU i SAD prema Rusiji. Da li je to vjetar u leđa Rusiji kada je riječ o njihovim akcijama na Balkanu?
CVRTILA:Mislim da to sigurno neće značajno umnožiti moć Rusije na Balkanu, ali će vjerovatno smanjivati manevarski prostor Srbiji koja se već nalazi pod pritiskom EU i SAD i koji sigurno nijesu zadovoljni s oklijevanjem Srbije. Već sam ranije naglasio kako se svijet promijenio i kako relativiziranje ili opravdavanje onog što se dogodilo Ukrajini jako odjekuje zapadnom javnošću jer se sada traži homogenost u osudi i djelovanje s ciljem zaustavljanja agresije. Izbor nije jednostavan – ili si s nama ili si protiv nas, s time da se oklijevanje i pozivanje na nacionalne interese može vrlo lako interpretirati kao pozicija „protiv nas“. Upravo zbog smanjivanja mogućnosti Rusiji za destabilizaciju Zapadnog Balkana, zapadne države Srbiji šalju jasne poruke kako s nekim politikama ne bi bilo uputno nastavljati dalje jer u suprotnom može imati određene posljedice kroz zaustavljanje procesa pridruživanja EU.
