Crna Gora je od posljedica globalne krize pretrpjela direktni gubitak od najmanje 500 miliona eura, računajući samo štetu zbog nižeg tekućeg bruto društvenog proizvoda (BDP-a) od očekivanog, proizilazi iz istraživanja Portala Analitike.
Indirektne štete su znatno veće, jer u iznos od pola milijarde eura nisu uključeni gubici pada vrijednosti nekretnina, sunovrat tržišne kapitalizacije crnogorskih berzi i gubici preduzeća i banaka. Uz sve to, u proračun štete od globalne krize svakako treba uzeti i velike nerealizovane infrastrukturne projekte, poput auto-puta i gradnje turističkih kapaciteta na crnogorskom primorju (Luštica, Velika plaža, Ada Bojana), čiju je realizaciju kriza odložila.
Naime, u 2009. godini recesija je prekinula izuzetno brz privredni razvoj Crne Gore, ostvaren u periodu od 2004. do 2008. godine, kada je prosječan rast BDP-a iznosio oko sedam odsto. Tako je rast BDP-a Crne Gore u 2004. godini, prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, iznosio 4,4 odsto; sljedeće 2005. godine 4,2 dok je 2006. godine dostigao 8, 6 odsto rasta. Rekord je postignut 2007. godine – 10,7 odsto! Tada je već bila izvjesna kriza koja se konkretno odrazila na BDP sljedeće, 2008. godine godine kada je zabilježen rast od 6, 9 procenta. Prošle godine – kada je kriza imala najveći zamah – Crna Gora je zabilježila pad BDP od 5,4 odsto.
Drugim riječima: da nije bilo ekonomske krize i da je crnogorska privreda u 2009.i 2010. godini rasla stopom bliskoj 7 odsto, crnogorski BDP bi za za ovu godinu iznosio makar 3,6 milijardi eura.
Ako se zna da je precizno izračunati tekući BDP za 2008.godinu iznosio 3,08 milijardi eura, onda se prostom matematičkom računicom dolazi do podatka da je direktni gubitak koji je Crna Gora pretrpjela - 520 miliona eura.
Vlada pomogla privredu sa 300 miliona eura: Iz Ministarstva finansija je Portalu Analitika saopšteno da je Vlada Crne Gore u periodu krize pomogla privredu, banke i građane sa 300 miliona eura.
- Ukupan paket mjera koji je Vlada Crne Gore implementirala u periodu krize kako bi pomogla privredu, banke i građane iznosio je više od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iznos podrške od preko 10 odsto BDP-a značajno je veći nego u velikom broju država, i možemo reći da je na nivou antikriznih paketa mjera razvijenih zemalja. Vlada je sprovodila i sprovodi sve one mjere koje su bile usmjerene na očuvanje likvidnosti, i u skladu su sa preporukama međunarodnih finansijskih institucija, kažu u Ministarstvu finansija.
KAP-u najveća pomoć: Kriza u Crnoj Gori je najviše pogodila velike kompanije iz oblasti metalsko-prerađivačke industrije i građevinske firme.
Prema zvaničnim podacima, Vlada je najviše pomogla Kombinat aluminjuma - na ime garancija pomoć je bila vrijedna 135 miliona eura. Uz to, Vlada je opredijelila u budžetu 15 miliona eura za godišnje subvencije struje toj kompaniji. Kombinat aluminijuma je kompanija koja je najviše pogođena krizom jer je usled pada cijena metala na svjetskim berzama bila prinuđena da prepolovi proizvodnju sa 120.000 tona u 2008. godini na svega 60.000 tona u prošloj godini.
Istovremeno, Vlada je izdala garanciju Željezari za kredit od 25 miliona eura za modernizaciju proizvodnje, dok se struja nikšićkoj kompaniji godišnje subvencioniše u iznosu od pet miliona eura.
Od poslovnih banaka, Vlada je pomogla Prvu banku sa kreditom od 44 miliona eura (koji je kasnije vraćen o čemu su mediji izvještavali), dok je „obične” građane, odnosno pojedinačne potrošače pomogla sa 10 miliona eura na ime subvencija računa za utrošenu struju. Od ostalih firmi najviše su pogođene one koje se bave građevinarstvom, ali je Vlada odustala od konkretne budžetske pomoći tim kompanijama.
Loši potezi produbili krizu: Treba istaći da su ovolikim razmjerama crnogorske krize, kumovali i loši potezi.
Prije svega, nije blagovremeno izvršeno restrukturiranje najvećih crnogorskih kompanija. Naime Vlada je propustila priliku, u vremenu prije krize, da natjera investitore da smanje broj radnika u KAP-u. Željezari i Boksitima. Propuštena je prilika i da KAP uz ingote, počne proizvoditi profitablne i skupe aluminijumske profile, folije i legure-proizvode koje Crna Gora uvozi iz Grčke i Italije!
S druge strane, Željezara se prije početka krize nije opredijelila za proizvodnju specijalnih čelika već za jeftino betonsko željezo, što se pokazalao tragičnom greškom.
Smanjivanje broja radnika u KAP-u i Boksitima kao i ugradnja nove elektrolučne peći u Željezari su zakašnjele reakcije i ne mogu imati efekte kakvi bi bili da su urađeni prije izbijanja krize.
Ove godine rast od 0,5 odsto: U Ministarstvu finansija očekuju da će crnogorska ekonomija ove godine, prema optimističnom scenariju, ipak rasti po stopi od 0,5 odsto.
- Na osnovu analize prve polovine godine možemo da kažemo da je zaustavljen pad ekonomije, a relevantni indikatori ekonomskog rasta ukazuju da je crnogorska ekonomija u prethodnom periodu stabilizovana. Svakako, konačne podatke o BDP-u za 2010. godinu daće MONSTAT, a Ministarstvo finansija, u skladu sa uobičajenom praksom, na kraju godine u Analizi ekonomskih i fiskalnih trendova iznijeće projekcije za BDP za ovu godinu, tvrde u Ministarstvu finansija.
Prema preliminarnim podacima, svjetska kriza je koštala svijet oko 15.000 milijardi dolara. Kriza i teškoće nijesu zaobišle nijedan sektor crnogorske privrede i pokazala je da su male i uvozno zavisne privrede poput crnogorske vrlo „ranjive”. Crna Gora je - da bi finansirala deficit budžeta i otplatu dugova - emitovala obveznice vrijedne 200 miliona eura.
Zvanično, Crna Gora je izašla iz recije 1.oktobra. Sada preostaje domaćim pedantnim statističarima i ekonomistima da utvrde stvarne razmjere najveće svjetske recesije još od tridesetih godina prošlog vijeka. Da se izvuku pouke i da se ne ponovi ovakav udar.
Predrag ZEČEVIĆ
