Potpredsjednik crnogorske Vlade, Vujica Lazović, od sjutra će stupiti i na dužnost koordinatora rada Ministarstva obrazovanja i nauke. Premijer Đukanović poslao je, dakle, jasan signal da u ovom momentu nema iskristalisan stav ko treba da zamijeni Sretena Škuletića te da, najvjerovatnije, želi da dobije u vremenu.
A u crnogorskom školstvu, na kadrovskom planu najvišeg nivoa, bukvalno „gori pod nogama“. Drugo polugodište dočekalo je, figurativno rečeno, potpuno „obezglavljeno“ kad je riječ o ključnim figurama: bez ministra, bez pomoćnika ministra za srednje i više stručno obrazovanje, bez sekretara Ministarstva i bez direktora Zavoda za školstvo!
Kriza u loše vrijeme: Nema pravog vremena za krizu, ali ova je baš u nevrijeme - u jeku reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja, u trenutku kada bi, po predviđenoj dinamici, trebalo analizirati efekte pet godina iskustva reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja, uoči izlaska iz klupa prve generacije „reformisanih“ maturanata.
Neke su stvari bile pokrenute. Napravljena je informatička baza podataka. Ali, baza je urađena samo za jedan dio crnogorskih škola, drugi je ostao nesistematizovan.
U međuvremenu, budžet za obrazovanje je sve manji. Obrazovanje i nauka za 2010. godinu dobiće nešto više od 115 miliona eura, 14 miliona manje nego za prošlu. Od ove cifre čak 95 miliona namijenjeno je samo za plate zaposlenih. Znači – riječ je o konceptu čistog preživljavanja. Upravo sada sistem obrazovanja na ključnim mjestima mora imati ljude koji će dobro plivati u novim, težim, okolnostima. Umjesto toga – zvrje prazne fotelje.
Štrajk cetinjskih gimnazijalaca ostavio je očigledno dublji trag nego što bi se moglo pomisliti; kao da je ošamutio cijelu jednu oblast. Jer, iako javno obrazlagane kao lični čin (osim direktora Zavoda Dragana Bogojevića, kojem je mandat istekao u junu prošle godine), sve ostavke i razrješenja nastupila su u kontekstu 42-dnevnog štrajka sa početka ove školske godine.
Odgovornost Ministarstva: Đaci su se u klupe vratili 13. oktobra. Nakon samo četiri dana, pomoćnik ministra za srednje i više stručno obrazovanje Marko Jokić, podnosi ostavku, a dva dana kasnije isto čini i sekretarka Ministarstva, Žana Šćepanović. Posjeta premijera, povratak đaka u klupe i ostavka Jokića i Šćapanovićke, tri su događaja koja su se desila u razmaku od 8 dana.
Ministar Sreten Škuletić dugo je „sagledavao i procjenjivao svoju odgovornost u cijeloj priči“, da bi je sagledao posljednjeg dana prošle godine. Podnio je ostavku i - otišao na odmor. Sudeći po izjavi datoj u jeku cetinjske krize, premijer je čin njegovog odlaska sagledao ranije od samog Škuletića: „Kada ministarstvo ne uspije da izađe na kraj sa spornim pitanjima i kada je neophodna intervencija sa višeg nivoa vlade, to ministarstvo treba smatrati odgovornim“.
Odsustvo komunikacije: Obrazovanje je strukturirano kao konzervativni segment društva koji suštinski funkcioniše poput neke vojske – autoritativno i strogo hijerarhijski. Uz to, partijski kontrolisano od centara DPS-a. Cetinjska jesen je, izgleda, unijela previše pobune u sistem koji ne trpi ni najmanju pobunu, čak ni kao individualni, kamo li kolektivni čin. Od takvih „incidenata“ panika hvata i mnoge koji nose dnevnik, a kamo li one koji sjede u funkcionerskim foteljama. Sada sve kao da stoji u mjestu, kao da je mašina zaribala.
Politiku obrazovanja u Crnoj Gori, pored Ministarstva, vode Zavod za udžbenike, Centar za stručno obrazovanje, Ispitni centar i Zavod za školstvo. Odsustvo ministra značajno remeti komunikaciju među ovim institucijama. I potpuno blokira započete reforme obrazovnog sistema.
Postavljanje Vujice Lazovića za koordinatora rada Ministarstva (ma što to značilo) govori da ćemo pričekati na konačni prijedlog Vlade koji treba da aminuje Skupština Crne Gore. Tek potom slijede izbor pomoćnika, sekretara i direktora Zavoda za školstvo, jer oni čine dio ministrovog tima. Da se svi oni postave u najkraćem mogućem roku, efekti „krize fotelja“ zadržaće se do kraja ove školske godine. Prevelike posljedice jednog đačkog protesta. Ili, možda, upravo te posljedice govore o lomljivosti nereformisanog sistema obrazovanja.
G. Borović
