"Mogućnost diskrecione odluke ministra da bira i razrješava direktore javnih ustanova, na što CGO deceniju unazad ukazuje, obesmišljava transparentne procedure, svrhu tročlane komisije za izbor kandidata, nastavničko vijeće i druge resurse koji se pri zapošljavanju i izboru direktora/ki aktiviraju, jer su te odluke često zakonski sporne. Taj problem je vrhunac dostigao u vrijeme mandata bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić", naglasili su iz te organizacije.
CGO je uradio analizu transparentnosti procedura zapošljavanja direktora/ki javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja u Crnoj Gori od 1. januara 2021. do 31. decembra 2021. Za potrebe istaživanja, upućena su 243 zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama ustanovama čije rukovodioce, shodno zakonu, bira i razrješava ministar prosvjete. Podaci ukazuju da od 243 ustanove samo u njih 20 u 2021. godini nije bilo razrješenja direktora/ki. Razrješenja su sprovedena u 158 od 169 osnovnih škola, u 40 od 47 ustanova srednjeg obrazovanja, i u 25 od 27 ostalih javnih ustanova u koje spadaju vrtići, obrazovni, resursni centri i domovi učenika i studenata.
"Podsjećanja radi, izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, iz juna 2021.godine, poslužile su kao osnov za kontroverznu smjenu direktora/ki u preko 200 javnih ustanova obrazovanja. Kako je ovome prethodila promjena višedecenijske vlasti u Crnoj Gori, primjetna je bila namjera tadašnje resorne ministarke Vesne Bratić da se smijene direktori/ke tih ustanova samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, a bez ikakve pojedinačne procjene njihovog rada. To je vodilo pokretanju približno 157 sudskih postupaka od strane razriješenih direktora/ki koji su cijenili da su oštećeni a, po podacima CGO-a, do sada je preko 25 prvostepenih sudskih odluka u korist oštećenih, sa tendencijom da se, shodno uspostavljenoj sudskoj praksi, svi ti sporovi, proistekli iz nezakonitog i nestransparentnog procesa razrješenja, okončaju u korist smijenjenih direktora/ki", dodali su.
Izdostupne dokumentacije se, kako dalje navode iz CGO, zaključuje da su vršioci dužnosti direktora/ki većine javnih obrazovnih ustanova imenovani 12. jula 2021. i to na period od šest mjeseci, a oglasi su raspisivani tek u novembru i decembru 2021. Na konkurs se, uglavnom, prijavljivalo dvoje ili više kandidata, ali u većini slučajeva imamo izbor v.d. direktora/ke umjesto izbora direktora po konkursu a što je nezakonito.
"Dodatno, i iz nekih dostupnih odluka kojima nije izvršen izbor, a koje je u 2021. donijela Bratić, konstatuju se kontradiktornosti i sporan zakonski osnov. Na primjer, jednoj osnovnoj školi dostavljena je odluka Ministarstva od 12. aprila 2021. kojom je utvrđeno da se ne vrši izbor za direktora te ustanove po konkursu objavljenom 3. februara 2022. iako su se prijavila četiri kandidata koji su ispunjavali opšte uslove propisane zakonom, što potvrđuje i Ministarstvo. Međutim, Ministarstvo dalje navodi da programi razvoja ustanove koji su dostavili ne sadrže neke kriterijume, bez preciziranja o čemu se radi, ali uz ocjenu da su oni neophodni da bi kandidati mogli biti izabrani. Odluka ne sadrži ni smjernice o tome šta je to precizan program, niti je data bodovna lista o kvalitetu programa kandidata. S druge strane, postoji i odluka ministarke Bratić za jednu školu da nijedan od šest kandidata nije dovoljno dobar da bude izabran za direktora ustanove iako su tri od šest, u konkretnom slučaju, zadovoljili zakonske uslove da budu izabrani, a jedan je imenovan i za vršioca dužnosti. I ta odluka sadrži kontradiktorne stavove u obrazloženju, jer u njoj stoji da je svih šest kandidata ispunjavalo opšte uslove Zakona o radu i posebne uslove propisane članom 78 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. No, obrazloženje ne daje precizne razloge zašto onda kandidat koji je izabran za v.d. nije izabran za direktora, a nema ni obrazloženja nedostataka nijedne kandidature", saopštili su, između ostalog, iz CGO.
