Google, IBM, Apple i Microsoft zauzimaju prva četiri mjesta na Millword-Braunovoj listi top 100 brendova na svijetu, što potvrđuje da je tehnološka industrija najmoćnija na svijetu, a zbog globalizacije i sklonosti potrošača da ih zanimaju brendovi koji s njima komuniciraju odmah iza tehnoloških giganata svrstala je Koka-Kolu i Mc Donalds.
Coca-Cola i Mc Donalds su naime jedni od rijetkih brendova koji su prisutni na svim društvenim mrežama što njihovim kupcima omogućuje da kada god požele mogu nešto predložiti, sugerisati, kritikovati ili pohvaliti. Komentari klijenata na društvenim mrežama vrlo su bitni ako neki brend želi biti upravo onakav kakvim ga kupci žele, a ne postoji bolja platforma za tako nešto od društvenih mreža, ponajprije Facebooka i Twittera.
Lista sto najvećih brendova ne donosi previše iznenađenja, ali pokazuje da jakim brendovima recesija i kriza nisu ni najmanje naškodile. Naime, vrijednost sto najvećih brendova u svijetu zajedno je dvije hiljade milijardi dolara, što je za dva odsto više od iznosa na listi prije dvije godine.
Brendove su birali kupci, i to prema jednostavnim parametrima - koliko je neki brend pouzdan, kvalitetan, transparentan i ne gubi na kvaliteti. Iako su mnogi očekivali da će kriza znatno promijeniti listu u odnosu na ono kako je izgledala prošli put, promjena praktički nema. Posebno je iznenađenje Toyota, za koju se gotovo nitko nije nadao da će ostati na listi nakon niza problema koje je imala s povlačenjem nekoliko modela svojih automobila zbog sigurnosnih razloga. Istina je da je Toyota pala na listi, ali je unatoč svemu ostala u gornjem razredu, na čak 26. mjestu. Kako tumače u Millwardu, razlog zbog kojeg je Toyota opstala u prvom dijelu liste je taj što nisu skrivali probleme, već su izašli u javnost s lošim vijestima, povukli vozila s tržišta i zvali svoje kupce na besplatni servis. U vrijeme recesije, kada građani imaju dojam da ih svatko želi “oguliti” Toyotin potez prepoznat je kao briga o klijentima.Premda je većina brendova od prošle godine ostala u društvu sto najboljih, recesija je naveliko odredila tko će završiti na kojem mjestu. Najlošije su prošli lanci odjeće, prije svega Esprit, Adidas i Ralph Lauren, koji su zabilježili velik pad. Zara i H&M ostali su na istim mjestima, a njihova stagnacija tumači se time što su njihovi kupci uglavnom mladi ljudi, koji su u vrijeme krize odlučili uštedjeti na krpicama.
Zanimljiva stvar se dogodila na tržištu luksuza. Luskuzni brendovi koji su krenuli na masovno tržište zabilježili su najveći pad, poput Rolexa i Chanela, dok su oni koji su nastavili održavati svoj ekskluzivitet, kao što su Louis Vuitton, Hermes ili Gucci, narasli za nekoliko posto. Iako imaju novca, milijunaši više ne troše na “frivolne” stvarčice, nego luksuz koji kupuju doživljavaju kao nešto na čemu će za nekoliko godina višestruko zaraditi.
Oni koji će se morati potruditi da bi ostali u ovom društvu su mobilni operateri, koji se moraju okrenuti vlastitim gadgetima. Neki su već počeli proizvoditi vlastite mobitele, ali dva ili tri modela nikako nisu dovoljna kako bi se zadovoljile potrebe današnjih korisnika tehnologije. Iako su operateri prilično stabilni, ostanak na listi jamči im samo pojačana proizvodnja vlastitih uređaja, ako ni zbog čega drugog, onda zbog jačanja brenda.
