Jedan broj građana grijaće se na pelet, dok ima i onih koji će kao izvor za zagrijavanje svojih domova koristiti električnu energiju. To ukazuje da je centralno grijanje u gradu na Limu i dalje misaona imenica i da će grejna sezona u dobroj mjeri, zbog visokih cijena drva i peleta, isprazniti kućne budžete. Inače, u strateškom planu razvoja opštine Berane za period od 2012. do 2017. godine našao se projekat toplifikacije grada zasnovan na iskorištavanju obnovljivih izvora energije.
U pomenutom dokumentu naznačeno je da je rok za završetak projekta 2015. godina i da je lokalna uprava u tom pravcu započela aktivnosti koje se tiču izrade projektne dokumentacije. Ipak, od realizacije ove investicije nije bilo ništa ni do današnjih dana
Iz lokalne uprave navode da se pitanje toplifikacije grada, s obzirom da se radi o skupom projektu, mora realno posmatrati i pokušati da se kroz jednu dugoročniju priču riješi na pravi način. Naglasili su da to znači da se, pored obezbjeđivanja neophpodnih sredstava, mora doći do kvalitetnog projekta koji će vremenom postati isplativ.
"Razumijemo očekivanja građana, ali projekat toplifikacija grada zahtijeva ozbiljne pripreme i obezbjeđivanje značajnih sredstva. Pokazalo se da se ranije dosta olako ulazilo u ovu priču i da je neozbiljnim pristupom propao pokušaje stučnjaka iz Evrope da ovaj projekat upodobe našim prilikama. Ipak treba vjerovati da će u nekom narednom periodu toplifikacija postati realna priča za Berane", saopšteno je za "Dan" iz lokalne uprave.
Podsjećamo, još 2010. godine lokalno rukovodstvo, kada je vlast u Beranama vršila koalicija DPS-SDP, obećalo je građanima da će gradska zona ubrzo dobiti centralno grijanje i da će nakon toga toplifikacija zahvatiti područje od Beransela do Vinicke. Inicirana je i izrada fizibiliti studije koja se odnosi na toplifikaciju grada i mehaničko, biološki i termički tretman otpada. Ugovor o dodjeli donatorskih sredstava za izradu fizibiliti studije potpisali su tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović i direktor Centra za međunarodnu razvojnu saradnju republike Slovenije Gašpar Jež.
Tada je rečeno da realizacija ovog projekata iziskuje izdvajanja od preko 40 miliona eura, koja se dobrim dijelom mogu obezbijediti preko Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj.
Međutim, cijela ova priča završila se samo na obećanjima i tako 13 godina
