Oni su ovaj zahtjev podnijeli nakon što je Ustavni sud 2018. godine proglasio neustavnim odredbe Zakona o stečaju kojima je bilo predviđeno da se radnicima u prvom isplatnom redu mogu priznati samo 24 bruto zarade, dok se preostalo potraživanje prebacuje u treći isplatni red. Tvrde da su listom priznatih i osporenih potraživanja iz 2014. godine koja je sačinjena u skladu sa zakonskim odredbama za koje je utvrđeno da su neustavne, diskriminisani u odnosu na druge stečajne povjerioce te da im je povrijeđeno pravo na imovinu.
Prvostepena odluka
Prvobitno je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbacio prigovor radnika na odluku stečajnog upravnika Mladena Markovića koji je odbio njihov zahtjev, navodeći da bi se izmjenom liste uticalo na prava trećih savjesnih lica, prvenstveno države kao povjerioca iz drugog isplatnog reda. Stav suda je bio da se konačna lista ne može mijenjati imajući u vidu da je donijeta prije odluke Ustavnog suda, jer bi se time povrijedilo pravo na imovinu ostalim povjeriocima. To bi, kako stoji u odluci, dovelo do narušavanja legitimnih očekivanja savjesnih trećih lica, čija su prava utvrđena konačnim aktom u stečajnom postupku.
- Kada bi u prvi isplatni red prešli povjerioci - bivši zaposleni, čija su potraživanja razvrstana po konačnoj listi u treći isplatni red, tada bi bilo manje sredstava za potpuno namirenje ostalih povjerilaca prvog isplatnog reda, pa se isti ne bi namirili u onoj mjeri u kojoj bi se namirili da do izmjene konačne liste nije došlo na osnovu odluke Ustavnog suda. Takođe, ugrozila bi se i stečena prava povjerilaca drugog i trećeg isplatnog reda, jer je malo vjerovatno da bi ostalo od sredstava za njihovo namirenje. Razumno očekivanje ostalih povjerilaca prvog, drugog i trećeg isplatnog reda je da se konačna lista priznatih i osporenih potraživanja ne može mijenjati na osnovu odluke Ustavnog suda, na način da njihov položaj bude gori u odnosu na položaj koji su imali nakon usvajanja konačne liste i prije donošenja odluke Ustavnog suda, osim u pogledu osporenih potraživanja koja se utvrde u parničnim postupcima – navodi Jovanić u odluci.
Ukidno rješenje
Ipak, ovakav stav nije bio prihvatljiv za Apelacioni sud koji je naglasio da se, sve dok stečajni postupak traje, moraju poštovati njegova načela i ciljevi, a to je prvenstveno namirenje stečajnih povjerilaca.
-U prilog tome je činjenica da je Zakonom o stečaju dozvoljena ispravka konačne liste utvrđenih potraživanja na zahtjev stečajnog povjerioca koji dokaže svoje potraživanje u parnici, kao što je moguće namirenje povjerilaca prije donošenja rješenja o glavnoj diobi, pa i nakon donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka. Shodno tome, odluka Ustavnog suda Crne Gore od 26. juna 2018. godine mora se primijeniti u predmetnom stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Rudnici boksita u stečaju Nikšić, prilikom odlučivanja o potraživanjima povjerilaca, jer je taj postupak i dalje u toku i nije pravosnažno okončan – navodi se u ukidnom rješenju Apelacionog suda.
Ocjenjuju pogrešnim stav Privrednog suda da bi ispunjenjem ovog zahtjeva radnika Boksita bilo narušeno načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti povjerilaca.
-Naprotiv, primjena navedene odluke Ustavnog suda u stečajnom postupku, koji je i dalje u toku, omogućava ostvarenje osnovnog cilja stečajnog postupka, a to je namirenje povjerilaca, pa time i žalilaca kao stečajnih povjerilaca, ne samo u skladu sa zakonom, već i uz poštovanje odredbi Ustava i važećih međunarodnih propisa, imajući u vidu da je tom odlukom utvrđeno da je odredba člana 55 st.1 tač.1 alineja 1 i tač. 3 Zakona o stečaju, čijom primjenom je sačinjen navedeni zaključak od 15. aprila 2014. godine, suprotan tim propisima - stoji u odluci Apelacionog suda.
Kako prvostepeni sud zbog, kako se navodi, pogrešnog pravnog pristupa ovo nije imao u vidu, Apelacioni sud je ukinuo njihovu odluku i vratio na ponovni postupak kako bi Privredni sud ,,preduzeo radnje kojim će se omogućiti primjena navedene odluke Ustavnog suda prilikom odlučivanja o potraživanja žalilaca“.
