Predloženi su amandmani da bi se ispravila nepravda učinjena prema svima koji su morali po sili zakona u penziju od 12. juna - kazala je Pobjedi poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, povodom pravnog i socijalnog haosa koji je nastao usvajanjem izmjena Zakona o radu. Novim odredbama je pomjerena starosna granica sa 67 na 66 godina i dodatno za određeni broj godina ako je zaposleni radio na mjestima sa beneficiranim radnim stažom.
Pravo na tužbu
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihailović kazala je Pobjedi da ukoliko poslanici ne postave neku pravnu normu u Zakonu o radu kako bi zaštitila radnike koji su već dobili rješenje o raskidu radnog odnosa - onda oni moraju u penziju.
Ona je upozorila da bi, ukoliko se potvrvdi retroaktivno stupanje zakona na snagu, to bio osnov za utuženje, ,,odnosno zaštita za ljude koji su od 12. juna do izglasavanja zakona dobili otkaze“.
Poslanici su juče dostavili parlamentu dva amandmana, kojim se traži vraćanje starosne granice na 67 godina i retroaktivna primjena Zakona, kako bi se zaštitili oni koje Zakon o radu već obuhvata.
''Ja se nadam da će poslanici razmišljati o tome, jer šteta je već napravljena. Ako je neko dobio rješenje ono je konačno i ako se ne predvidi neka norma, koja će negdje dati mogućnost tim zaposlenima da osporavaju rješenja koja su dobili, ništa nijesu dobili'' kazala je Mihailović.
Ona je objasnila da Fond PIO tek dobija zahtjeve za penziju jer treba vremena da ljudi prikupe dokumentaciju, ako poslanici ne budu stavili odredbu o retroaktivnosti u Zakonu o radu, tim ljudima moraju da budu uručena rješenja o penziji.
''Niko ih nije zaštitio i oni moraju u penziju. Zaštitiće samo buduće slučajeve. Šta će biti u konačnom ne znam. Sve zavisi šta će poslanici izglasati'' kazala je Mihailović.
Amandmani
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević traži da se starosna granica ponovo vrati na 67 godina i da zaposleni ima najmanje 15 godina staža osiguranja. Knežević navodi da bi zakon trebalo da važi od 12. juna 2021. godine, do dana početka primjene ovog zakona, što znači da bi se trebao primjenjivati retroaktivno.
Podnesenim prijedlogom zakona o dopuni Zakona o radu predviđeno je da će se rješenje o prestanku radnog odnosa po sili zakona primjenjivati od 01.01.2022. godine. Knežević je amandman obrazložio time da se upravo zbog toga uredi pitanje prestanka radnog odnosa po sili zakona u periodu od 12.06.2021. godine do 01.01.2022. godine. Istakao je da je povratno dejstvo zakona u javnom interesu te da Skupština saglasno Ustavu Crne Gore treba da utvrdi njegovo postojanje.
Amandman za retroaktivno dejstvo zakona su podnijeli i poslanici Ivan Brajović, dr Damir Šehović i mr Boris Mugoša, koji su zatražili da „ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Cme Gore, a primjenjivaće se od 12.6.2021. godine“.
Na taj način se, istakli su predlagači poštuje Ustav Crne Gore i štite se ljudska prava i slobode. Ukoliko bi odredbe važile od dana stupanja na snagu pa ubuduće, i sam ovaj zakon bi bio diskriminatoran u odnosu na one građane kojima je, u međuvremenu, primjenom zakona koji je stupio na snagu 12.6.2021. godine, kršenjem Ustava i sistemskog Zakona o PIO, prisilno prekinut radni odnos i koji su obespravljeni. Njima je pravo na izbor po njih najpovoljnijeg statusa pretvoreno u prinudu da budu penzionisani. Oni su naglasili da su stečeni svi Ustavom propisani uslovi za povratno dejstvo ovog zakona, u najvišem javnom interesu.
Ispod radara
Poslanici su se u ponedjeljak dogovorili da danas izglasaju nove izmjene pomenutog zakona, kojima će odložiti primjenu sporne norme za narednu godinu. U međuvremenu su promijenili i taj stav pa su navedeni amandmani o retroaktivnoj primjeni zakona podnešeni juče.
Vesna Simović-Zvicer, koja je bila koordinatorka radne grupe za izmjenu Zakona o radu koja je kroz socijalni dijalog sa svim akterima radila tri godine na izmjenama Zakona usvojenim prethodne godine, za Pobjedu je kazala da se ovom intervencijom odlaganja primjene neće ispraviti greška već da treba vratiti prethodno rješenje.
''Ljudima, koji su penzionisani po sili zakona u periodu od subote do srijede ova izmjena neće značiti ništa, osim ako zakonodavac ne iskoristi institut retroaktivnog djelovanja, na što imaju pravo u slučaju da se radi o javnom interesu'' objasnila je Simović-Zvicer.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša objasnio je u ponedjeljak u Skupštini da je sporni amandman na Zakon o radu, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević, na skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje „prošao bez rasprave i glasanja“ jer su ga predlagači izmjena, poslanici Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Dragan Ivanović, Danilo Šaranović, Miloš Konatar prihvatili bez rasprave, čime je postao sastavni dio zakona, i o kojem se nije posebno raspravljalo ni izjašnjavalo ni u plenumu.
Za sporne odredbe Zakona o radu javnost je saznala kada je poslanik DF-a Slaven Radunović na skupštinskom zasijedanju, kada je raspravljano o godišnjem izvještaju o učincima tužilaštva, kazao specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću da će ga poslati u penziju 12. juna, kada je izveo računicu da će mu na njegove godine starosti dodati četiri godine beneficiranog radnog staža, insistirajući da su mu „doskočili“.
Nakon toga je uslijedila reakcija javnosti i sindikalnih organizacija, koje su ustvrdile da je Zakon o radu objavljen u službenom listu 4. juna, te da njegova primjena počinje 12. juna, kada su mnogi nenadano morali u penziju po sili zakona. Sindikalne organizacije su istakle da se ovakav zakon nije smio donijeti bez dijaloga sa zainteresovanom javnošću.
