Kompanija Plantaže za zaštitu vinove loze koristi preparate kojima je istekao rok i prije više godina, a pojedinim i prije sedam godina, kazali su Pobjedi dobro upućeni izvori iz ove kompanije, zabrinuti za sudbinu ovogodišnjeg roda, ali i preduzeća.
Da se takva sredstva koriste, Pobjedi su potvrdili i iz Plantaža, ali su kategorični da njihova primjena u malim količinama nije mogla uticati na razvoj bolesti i kvalitet vina, kako prethodnih 30 godina, tako ni ove. Odluku koja će se zaštitna sredstva koristiti, kako nam je rečeno, donosi glavni tehnolog za zaštitu bilja koji je doktorirao na primjeni sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetočina u biljnoj proizvodnji.
"Zaštitno sredstvo sa isteklim rokom trajanja nije nužno sredstvo koje se ne može koristiti i čija je upotreba zabranjena. To je standard koji znaju sve kompanije koje se bave ovom djelatnošću, to i Plantaže znaju već 30 godina. Svaku nabavku zaštitnih sredstava prati i sertifikat o njihovoj ispravnosti. Ukoliko preparatu istekne rok za primjenu, radi se super analiza fizičko hemijskog sastava od strane zvanične akreditovane institucije u zemljama EU, koja daje novi sertifikat u skladu sa izvještajem i prolongiranjem roka trajanja", kazali su Pobjedi iz Plantaža.
Tvrde da se takvi preparati koriste u malim količinama i u kombinaciji sa drugim aktivnim materijama i mehanizmima zaštite, kako za sortu ,,vranac“, tako i za druge sorte.
"Pokazali su visoku efikasnost, uz kontrolu rezistentnosti i povećanje efikasnosti drugih preparata. Vjerovatnoća da takvi preparati naprave štetu u zasadima i na krajnji proizvod nijesu zabilježeni u dosadašnjoj višedecenijskoj praksi, tako da do sada nije bilo otpisa i uništavanja takvih preparata u kompaniji i apsolutno isključujemo svaku mogućnost da preparat isteklog roka, a visoke efikasnosti, može da utiče na razvoj bolesti. To kaže i nauka i uporedna praksa", tvrde iz Plantaža.
Ne praviti velike zalihe
Iako nema načina da se utvrdi da li je za eventualno loš kvalitet zaštite zaslužno prskanje preparatima sa isteklim rokom ili vremenski uslovi, redovni profesor iz oblasti zaštite bilja na Biotehničkom fakultetu prof. dr Nedeljko Latinović ukazuje da na tržištu ne bi smjelo da bude takvih preparata.
Postoji mogućnost, kako je kazao Pobjedi, da se nakon isteka roka, dodatnom analizom hemijskog sastava, produži trajanje određenog preparate, ali je neophodno da to neko utvrdi, što kod nas radi Centar za ekotoksikološka ispitivanja.
"Vjerujem da se u slučaju korišćenja preparata sa isteklim rokom najvjerovatnije ne bi trebalo desiti ništa, ali bi svakako mogla izostati zaštita za koju se i koristi, što opet može prouzrokovati štetu. Ipak, u godinama kao što su ove, sa mnogo kiše, gotovo je nemoguće utvrditi da li su za pojavu bolesti na grožđu odgovorni samo ovakvi preparati. U uslovima kakvi su trenutni, zaštitu je voma teško organizovati, pogotovo na većim površinama. Da ne bi postojao ovakav rizik, najbolje je ne praviti veće zalihe, već nabavljati količine koje se mogu potrošiti tokom ove ili iduće godine", zaključuje Latinović.
Zabrinutost
Sagovornici Pobjede, koji su svakodnevno među zasadima, posebno su zabrinuti za ,,vranac“, koji je, kako tvrde, ove godine u veoma lošem stanju i pored svakodnevnog tretiranja. Strahuju da će takvo stanje rezultirati lošim prinosom, a onda i velikom ekonomskom štetom.
Smatraju da je razlog tome neadekvatno tretiranje loza, odnosno korišćenje preparata među kojima su neki kojima je rok istekao 2016. i 2018. godine. Pitaju odakle uopšte u magacinima Plantaža ova sredstva, zašto nijesu na adekvatan način uništena, imajući u vidu da je to zakonska obaveza te po čijem nalogu se koriste, ukazujući da se tako ugrožava proizvodnja, a time i egzistencija zaposlenih.
Na pitanje Pobjede o proceduri uništavanja preparata, iz Plantaža navode da se time bave relevantne institucije za uništavanje opasnog otpada, ali da se to u Crnoj Gori ne radi. Upitani za tvrdnje zaposlenih oko zdravstvenog stanja ,,vranca“, iz Plantaža navode da je njihova zaštita i dalje u toku, ali da će stanje i kvalitet grožđa zavisiti i od vremenskih prilika u narednom periodu.
"U periodu kada je bio intenzivan porast vinove loze i najosjetljivija faza za pojavu i razvoj bolesti, zbog loših klimatskih uslova, nijesmo bili u mogućnosti da u optimalnom roku realizujemo tretman primjene zaštitnih sredstava, što je uslovilo pojavu velikog broja infekcija i otežalo kasniju zaštitu", kažu iz Plantaža.
Sredstva za zaštitu nabavljaju se kroz tenderski postupak, što Plantaže godišnje košta oko 1,5 miliona eura. Objašnjavaju da se tokom dobrih godina određene količine pesticida ne iskoriste, pa se njihova upotreba prebacuje za iduće uz strogu kontrolu ispravnosti. Kada su vremenske prilike optimalne, tokom sezone se prska sedam do osam puta, dok je ove godine zbog ekstremnih uslova to bilo češće.
Kišno proljeće ih omelo da sprovedu kompletan tretman zaštite
Zbog 32 kišna dana od početka aprila do polovine juna iz Plantaža kažu da nijesu mogli na vrijeme sprovesti kompletan tretman, posebno imajući u vidu površinu pod zasadima koja premašuje dvije hiljade hektara, za koje je jedan tretman zaštite trajao preko 20 dana, naspram optimalnih sedam do osam dana.
Osim toga, ni dugotrajna vlažnost lista, vazduha i južni vjetar nijesu dozvoljavali blagovremene agrotehničke operacije, hemijske zaštite zasada i primjenu herbicida u fazi kada je vinova loza najosetljivija na pojavu i razvoj bolesti. Iz Plantaža kažu da ovakve uslove ne pamte godinama, te da je izuzetno teško očuvati zdravlje loza.
Trenutno angažovano 240 sezonaca
Na Plantažama je ove godine angažovano 240 sezonskih radnika, a do sada ih je, kako tvrde, bilo dovoljno za sve agrotehničke operacije. Uskoro će im trebati veći broj za berbu, a trude se, kako kažu, da ovo pitanje riješe na vrijeme.
Očekuju da će se smanjiti potreba za angažovanjem sezonaca, kada nabave novu mehanizaciju, priključne mašine i hemijske desikante.
Upitani da li je tačno da breskve ostaju neubrane i padaju na zemlju, iz Plantaža kažu da je angažovano tridesetak radnika te da je dinamika dnevne berbe veća nego lani. Ipak, ukazujući na nepovoljne vremenske uslove, navode da dolazi do ubrzanog sazrijevanja te da se plodovi koji ne ispunjavaju uslove za komercijalnu upotrebu, koriste za rakiju. Iz Plantaža su pozvali zainteresovane za berbu breskve koji, u zavisnosti od veličine, mogu zaraditi 30 odnosno 55 centi po gajbi. Za radnike van Podgorice obezbijeđen je smještaj, hrana i putni troškovi, a za lokalne obrok i prevoz.
