Kako navode, B.B. je od januara do juna 2020. godine, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao petnaestogodišnju djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže.
“Za silovanje maloljetnika zakonom je predviđena kazna od pet do 15 godina zatvora, koliko je i dosudio sudija Višeg suda Veljko Radovanović. Međutim, Vijeće Apelacionog suda, koji su činili sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i sutkinja Vesna Moštrokol, ocijenilo je da je sudija Radovanović dao preveliki značaj višestrukom silovanju maloljetnice, prijetnjama i ranijoj osuđivanosti, te je okrivljenom smanjio kaznu na osam godina”, navode u saopštenju.
U ovoj NVO pitaju koja je to olakšavajuća okolnost, ukoliko uopšte postoji, u krivičnom djelu silovanja maloljetnice, koja je opredijelila ovo Vijeće na ovako ponižavajuću odluku?
“Da li su se prilikom odlučivanja rukovodili osnovnim postulatom zakona da se na sudu uvijek odlučuje u najboljem interesu djeteta? Da li su svjesni da su ovakvom odlukom zapravo osudili maloljetnu djevojčicu da nije vrijedna da joj zakon države Crne Gore pruži zaštitu i moralnu satisfakciju? Pravda je slijepa, ali bi morala ostati svjesna da zbog ove i ovakvih odluka žrtve silovanja nemaju povjerenja u institucije, da će u najdubljoj tišini i najskrivenijem kutku svog bića uporno tražiti gdje su to pogriješile pa su “zaslužile” da njihov silovatelj bude mnogostruko više shvaćen, opravdan, zaštićen i amnestiran i da će im svakodnevna misao biti samopovređivanje i suicid a ne odluka da preživljeno nasilje prijave nadležnim instancama. Naše organizacije vjeruju žrtvama silovanja”, zaključuju u saopštenju.
1
