Međunarodno PISA testiranje koje se među petnaestogodišnjacima sprovodi i u Crnoj Gori, počinje sljedećeg utorka i traje do 21. maja. Rezultati prethodnog PISA testiranja održanog prije tri godine nijesu dali zavidne rezultate, a direktor Ispitnog centra Crne Gore Miloš Trivić za M portal ocjenjuje da će promotivna kampanja koju su ove godine sproveli zasigurno dati bolje rezultate. Testiranje neće biti anonimno, a uvedena je i nova oblast koja se odnosni na snalaženje učenika u digitalnom svijetu.
„PISA nije samo zadatak učenika i škole. To je zadatak i školskog koordinatora, i direktora škole, i Ispitnog centra, i Zavoda za školstvo i Ministarstva. Smatram da ovu PIS-u treba da posmatramo kao da smo reprezentacija Crne Gore na međunarodnom PISA testiranju. Da pokažemo sliku našeg obraznog sistema, a siguran sam da nijesmo toliko loši kao što su rezultati bili i da možemo mnogo bolje“, kazao je Trivić.
Rezultati prethodnog PISA testiranja 2022. godine bili su najslabiji od testiranja 2012. godine, odnosno bili su ispod OECD prosjeka u matematičkoj, čitalačkoj i naučnoj pismenosti. Zato će sve oči biti uprte u rezultate koje će generacija učenika 2006. dati na ovogodišnjem testiranju. A u svrhu bolje pripreme za ovogodišnje testiranje Ispitni centar je načinio i Nacionalni izvještaj PISA testiranja.
„Nacionalni izvještaj PISA testiranja je dostavljen nosiocima politike obrazovanja, a u izvještaju su prikazane sve naše i dobre i loše strane koje su uočene za sve tri oblasti, plus onaj dio koji se tiče socioekonomskog statusa učenika. Osim toga, svaka škola je dobila izvještaj za sebe, gdje mogu da vide postignuća za čitalačku, matematičku i naučnu pismenost za svoju školu i da vide gdje se oni nalaze u odnosu na sve druge škole, pri čemu ne znaju kako su rangirane druge škole“, navodi Trivić.
Izvještaji su strogo povjerljivi i dostavljeni su direktorima u skladu sa politikom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Cilj da se povećaju postignuća do 2025.
„Ono što je na širem planu predviđeno jeste da su ovi parametri, odnosno rezultati iz ciklusa iz 2018. i 2022. godine uzeti kao indikatori u Strategiji reforme obrazovanja, čija je izrada u završenoj fazi za period 2025-35. gdje smo zajedno sa Zavodom i Ministarstvom postavili cilj da se povećaju postignuća do 2025. a kasnije i 2030. i 2035. godine“, napominje Trivić, dodajući da će se to postići izmjenama nastavnih planova.
Strategija predviđa da na eksternoj provjeri znanja za učenike devetog razreda i na maturskim i sručnim ispitima bude postavljen veći procenat pitanja koja su slična onima na PISA testiranju. Smatraju da će učenici tako biti prilagodljiviji i spremniji da logički primjenjuju znanja.
„Ne smiju nam zadaci iz matematike biti „x“ plus „y“ je toliko, riješi jednačinu ili nejednačinu. Ili nacrtaj grafiku. Učenici treba da primjenjuju svoja znanja, da iz grafikona, iz tabela čitaju podatke, da ih upoređuju. To će im kasnije trebati u poslovnom svijetu i u životu“, navodi Trivić.
Inače, test iz nauke će ove godine trajati 60 minuta. Potom je 60 minuta predviđeno za matematiku i čitalačku pismenost. Upitnik koji će trajati 30 minuta i koji je potpuno anoniman tiče se socio-ekonomskog statusa učenika i njihovog odnosa pripadnosti školi, odnosno kako se u njoj osjećaju.
„I jedna nova oblast ove godine koju PISA primjenjuje, a to je Učenje u digitalnom svijetu. Kako se učenici snalaze u digitalnom svijetu, u čemu im pomaže to što je testiranja ove godine u online formatu“, navodi Trivić.
Promotivna kampanja jedan od glavnih aduta
U cilju postizanja boljih rezultata PISA testiranja realizovana je i promotivna kampanja, a prva od četiri faze se odnosila na direktore i školske koordinatore.
„Školama, direktorima i školskim koordinatorima dostavili smo pomenute izvještaje, da vide gdje se nalaze, da znaju što trebaju da unaprijede u svojoj školi“, objašnjava Trivić, dodajući da su svim direktorima dostavili na CD-u PISA testove iz prethodnih ciklusa kako bi vježbali sa djecom.
Održane su i radionice i obuke za nastavnike svih grupa predmeta koji su zastupljeni na testiranju, što čini fazu kampanje. Naredna, teća faza kampanjeodnosnila se na učenike koji su bili PISA ambasadori.
„To su po dva učenika iz svake škole koji će biti testirani. Dakle, učenici prvog razreda srednje škole, petnaestogodišnjaci, koji će biti testirani. Oni su bili PISA ambasadori. Sa njima smo prošli kratku obuku i njihov zadatak je bio da zajedno sa svojim školskim koordinatorima organizuju promo kampanju među svojim vršnjacima koji će biti testirani“, kazao je Trivić.
Oni su i akteri video spotova plasiranih na YouTube kanalu i na društvenim mrežama svih škola, a povratne informacije sa terena su izuzetno pozitivne. Djeca su zadovljna, kako kaže Trivić, jer se pričalo o PISA testiranju, a direktorima je skrenuta pažnja da učenicima ne smije da bude jedina motivacija za testiranje slobodan dan, jer se time ne postiže ništa.
Dio kampanje su bili i roditelji sa kojima su u organizaciji Zavoda za školstvo, Ministarstva i Ispitnog centa održani sastanci.
Podatke iz testiranja uporediće sa elektronskim dnevnikom
Naš sagovornik objašnjava i da podaci koji budu dobijeni nakon PISA testiranja, neće biti korišteni kako bi bio targetiran bilo koji učenik, već da bi uporedili podatke sa testiranja sa podacima iz elektronskog dnevnika.
„Uslovno rečeno testiranje nije anonimno. Nećemo baratati imenima i prezimenima.To nije cilj. Cilj nam je da uvežemo podatke sa testiranja sa podacima iz MEIS-a. MEIS je crnogorski elektronski dnevnik. Zašto? Ne da bismo targetirali bilo kojeg učenika. Cilj je da imamo uporedne podatke koji je nivo matematičke pismenosti Marka Markovića na PISA testiranju, a kolika je njegova ocjena iz matematike na eksternoj provjeri znanja na kraju devetog razreda, koju sprovodi Ispitni centar, a koja mu je ocjena iz matematike na kraju devetog razreda osnovne škole“, pojašnjava on.
Prema podacima Ispitnog centra dešavalo se da učenik na matematičkoj pismenosti na PISA testiranju ima nivo 1 ili 2, da mu je na eksternoj provjeri znanja iz matematike na tzv. maloj maturi bila trojka, a da je zaključna ocjena bila četvorka ili petica.
„E, tu će da dijeluje obrazovni sistem, prije svega savjetodavno, a onda će biti preduzete neke mjere ukoliko je potrebno. Jer takav disbalans da neko na jednoj provjeri znanja iz istog predmeta ima jedinicu, na drugoj ima peticu, koliko god uvažimo činjenicu da je testiranje nešto što traje samo sat ili dva, a da je ta zaključna ocjena možda sublimacija cijelog rada i znanja učenika, opet to je veliki disbalans, a ovamo na PISA testiranju primjećujemo da su učenici funkcionalno nepismeni za pojedine oblasti“, ističe Trivić, ukazujući na to da sena ovom testiranju ne barata imenima, već je sve pod šiframa.
Uvjeren je takođe da će se učenici ove godine više potruditi nego u prethodnom ciklusu testiranja, jer smatra da su kampanjom koju su sproveli izvršili pozitivan uticaj na đake koji će biti testirani.
