Crna Gora krije jedno od posljednjih svjedočanstava ledenog doba na Balkanu — lednik Debeli namet, smješten na Žabljaku, iza Savinog kuka. Iako se ranije mislilo da je riječ samo o nagomilanom snijegu koji je preživio ljetne vrućine, istraživanja su pokazala da ovaj ledenik postoji već 12.000 godina. Ovaj prirodni fenomen predstavlja ne samo značajan naučni resurs, već i potencijalnu turističku atrakciju koja bi mogla privući brojne posjetioce. Profesor dr Filip Hjuz (Philip Hughes), istaknuti stručnjak iz oblasti fizičke geografije sa Univerziteta u Mančesteru, ističe da bi u narednim godinama ovaj lednik mogao postati jedan od rijetkih preostalih u regionu, što otvara velike mogućnosti za razvoj geoturizma i promociju kroz nauku.
Potencijal za turizam
Međutim, zbog njegove male površine i zapremine, postoji rizik da snažniji klimatski incident uzrokuje njegov nestanak. Hjuz upozorava da, ukoliko bi se serija ljeta s ekstremno visokim temperaturama ponovila nekoliko godina zaredom, ovaj jedinstveni trag ledenog doba u Crnoj Gori mogao bi zauvijek nestati. Kroz svoja istraživanja, Hjuz se trudi da skrene pažnju na značaj očuvanja ovog lednika, ne samo zbog njegove naučne vrijednosti, već i zbog potencijala za razvoj specijalizovanog turizma i edukaciju novih generacija.
"Crna Gora, osim manjeg broja ljudi iz oblasti geonauka, nije svjesna toga što ima. To su ostaci ledenog doba koji su još uvijek vidljivi. Ranije se mislilo da je to samo nagomilani snijeg koji je preživio ljetne vrućine, no zapravo je riječ o ledniku koji potiče iz ledenog doba. Crna Gora bi mogla iskoristiti ovo prirodno blago kao turističku atrakciju, jer je lednik na Drumitoru jedinstven fenomen vrijedan istraživanja i posjete", kazao je Pobjedi Filip Hjuz.
Napominje da bi ovaj glečer u narednim godinama mogao postati jedan od rijetkih preostalih u južnoj Evropi, predstavljajući izuzetnu priliku za razvoj i promociju geoturizma kroz nauku.
"Ipak, zbog svoje male površine i zapremine, postoji rizik da klimatske promjene, posebno češći i intenzivniji toplotni talasi ljeti, mogu uzrokovati njegovo nestajanje. Kada lednik jednom nestane, više ga neće biti. On je živi svjedok ledenog doba, a ako se serija ljeta s temperaturama iznad 40 stepeni ponovi nekoliko godina zaredom, ovaj jedinstveni trag ledenog doba u Crnoj Gori mogao bi zauvijek nestati",objašnjava Hjuz.
Kada je prvi put posjetio Crnu Goru 2007. godine, lednik na Durmitoru je bio predmet njegovog naučnog rada.
"Iako nijesam bio prvi koji je otkrio taj fenomen jer su jugoslovenski naučnici već znali o ledniku - svojim radom sam doprinio popularizaciji tog otkrića u globanoj naučnoj zajednici", istakao je Hjuz koji je recenzent za nekoliko međunarodnih fondacija, aktivan u procjeni prijedloga i istraživačkih prijava. Redovan je recenzent Kolegijuma za recenziju Prirodno-ekološkog istraživačkog savjeta Velike Britanije, Švajcarske i Austrijske nacionalne fondacija za nauku, i Fondacije za istraživanje – Flandrija, te francuske, njemačke, češke, rumunske i poljske nacionalne istraživačke agencije, a sa iskustvom je recenzenta za SAD i Izreal.
Pored toga, on je i editor za Journal of the Geological Society (Geological Society of London), Mediterranean Geosciences Review (Springer), časopisa Quaternary (MDPI), a prethodno je bio član uredničkog odbora časopisa Geology (Geological Society of America).
"Recimo, ako se taj lednik detaljno istraži i potom popularizuje kroz turističku priču, ljudi će dobiti više informacija, a nauka će postati pristupačnija i zanimljivija široj javnosti. Mnogi bi dolazili da posjete takve lokalitete, jer im nije stalo samo do plaža i mora; postoji sve veći interes za ovakve prirodne fenomene. Kada sam radio u Crnoj Gori, posjetio sam Prokletije na granici s Albanijom, gdje takođe postoje mali lednici. Albanci pokušavaju tamo da stvore prirodni nacionalni geopark, što bi privuklo posebnu grupu turista. To je primjer kako nauka može donijeti društvene benefite", poručuje Hjuz.
Ističe da ovaj lednik u Crnoj Gori može poslužiti kao mjerljiv indikator klimatskih promjena, jer je zanimljivo da se ovdje, ovoliko južno nalazi, s obzirom na klimu ovog područja.
"Teoretski, u Crnoj Gori ne bi trebalo da postoji nijedan lednik zbog koordinata na kojima se nalazi, što opet ukazuje na specifičnost prirodnih i fizičko-geografskih karakteristika Crne Gore. Ipak, on je opstao i traje zahvaljujući zimskim sniježnim padavinama i lavinama koje ga konzerviraju, kao i zbog specifične pozicije", ekspozicije. Ljudima to može biti interesantan povod za posjete, jer je neobično zbog odstupanja od pravila - naglašava Hjuz.
Debeli namet se nalazi u Velikoj kalici na Durmitoru sa malom čeonom morenom koju i danas potiskuje. Ovakvi lednici u geološkoj prošlosti Crne Gore su doprinijeli formiranju brojnih durmitorskih jezera, dok su na nekim mjestima nepropusne stijene kao podloga isklesane ledničkom erozijom.
"Ovaj mali, ali fascinantni lednik prepoznat je po svojoj ljepoti i značaju u proučavanju klimatskih promjena u regionu. Lednik se prostire na visinama između 2050 do 2170 metara nadmorske visine sa visinskom razlikom od 110 -120 metara. Minimalna debljina leda je osam metara. Iako se debljina leda lednika Debeli namet postepeno smanjuje, površina lednika se ne smanjuje: u najširem dijelu širok je oko 135 metara, a dužine je do 300 metara. U uskoj dolini je što omogućava snijegu da se akumulira tokom zime. Debeli namet je formiran od snijega koji se godinama sabijao, prelazeći u led pod ogromnim pritiskom sopstvene težine. Iako je relativno mali u poređenju sa lednicima na Alpima ili Himalajima, Debeli namet igra ključnu ulogu u lokalnoj crnogorskoj geo nauci i hidrologiji", objašnjava Hjuz.
Zabrinuti zbog povlačenja
On objašnjava da tokom ljeta, kada temperature porastu, dio leda se topi, stvarajući vode koje su krucijalne za biodiverzitet i ekosisteme tog dijela Durmitora.
"Kao i mnogi drugi lednici širom svijeta, i ovaj lednik bilježi povlačenje, što izaziva zabrinutost kod naučnika i ekologa. Proučavanje Debelog nameta pruža dragocjene podatke o istorijskim klimatskim uslovima i pomaže naučnicima da razumiju kako klimatske promjene utiču na balkanski region i našu planetu. Očuvanje ovog jedinstvenog lednika je od suštinske važnosti, ne samo zbog njegovog naučnog značaja, već i zbog njegovog doprinosa prirodnoj ljepoti i ekološkoj ravnoteži planine Durmitor" kaže Hjuz.
Naglašava da lednik Debeli namet može postati globalni mikro obrazovni centar za mlade naučnike, istraživače i studente, nudeći im praktične mogućnosti za učenje i istraživanje, dok promocija ovog prirodnog nasljeđa pomaže u podizanju svijesti o značaju očuvanja prirodnih resursa i kulturnog nasleđa.
"Za očuvanje samog lednika Debeli namet, kao i sličnih objekata prirode, potrebno je čuvati ih kroz poštovanje pravnih okvira i zaštitnim mjerama, uključujući ove objekte kao mjerljive indikatore kod monitoringa klimatskih promjena, a uporedo raditi na tome da se razvijaju strategije za minimiziranje ljudskog uticaja na prirodnu sredinu", kaže Hjuz.
Važno je poslati poruku
Iako se možda na prvi pogled čini kao složena i teško razumljiva nauka, kaže da je važno poslati jasnu poruku ljudima u Crnoj Gori.
"Uvijek će biti nekoga ko će tu poruku čuti, razumjeti i biti zainteresovan. Takvi pojedinci mogu pronaći načine da razviju aktivnosti poput geoturizma i geoekologije. Ovi entuzijasti širiće informacije širom svijeta, privlačeći posjetioce koji će dolaziti zbog jedinstvenih fenomena", kaže Hjuz.
Objašnjava da je Crna Gora karakteristična po toplim, dugim ljetima, ali i zimama sa intenzivnim kišnim i sniježnim padavinama.
ko te padavine ostanu sniježne u većem broju dana tokom zimskog perioda, one će omogućiti postepeno topljenje snijega sa planina, čime se omogućava kontinuirana distribucija vode tokom godine, što je ključno za očuvanje izvora vode. Ove godine nije bilo snijega na planinama, što mora rezultirati sušnom godinom i ektremnim temperaturama. Dok god postoje lednici i sniježnici, postojaće i stalni izvori vode, što je od vitalnog značaja u kontekstu budućih klimatskih promjena i porasta temperature - poručuje Hjuz.
On poručuje da Crnogorci treba da razumiju da je njihova zemlja nekada bila okovana lednicima, koji su bili prisutni gotovo svuda
"Kroz ova istraživanja možemo saznati kakva je klima u Crnoj Gori bila u prošlosti i kako su se prvi ljudi naseljavali upravo u vrijeme kada su se lednici povlačili. Ovi podaci otkrivaju trenutke dolaska ljudi na ove prostore. Naša istraživanja pokazuju da se planine Crne Gore, posebno Durmitor i Prokletije, i dalje mogu očuvati kao staništa lednika, što predstavlja predikciju budućih klimatskih uslova na zemlji i u našoj zemlji. Iako ova nauka može na prvi pogled djelovati složena i teško razumljiva, važno je shvatiti njen značaj. Razumijevanjem ovih procesa, obični ljudi mogu bolje predvidjeti kako će klimatske promjene uticati na njihovu svakodnevicu i budućnost Crne Gore", poručio je na kraju Hjuz.
Od svjetskih istraživanja do prijateljske Crne Gore
Filip Hjuz napominje da je istražujući po svijetu posjetio mnoge zemlje, ali da najviše voli da radi u Crnoj Gori.
"Pejzaži, izgled, ljudi i kultura Crne Gore su zaista fantastični. To je mjesto gdje je lako i lijepo raditi. Iako sam radio širom svijeta, Mediteran se pokazao kao posebno zanimljivo područje, a od svih zemalja najprijatnije se osjećam upravo u Crnoj Gori. Ovdje postoji mnogo prilika za postizanje značajnih rezultata. Kada sam prvi put došao 2004. godine, nije mi bilo lako da se snađem. Pronašao sam ozbiljna istraživanja o Crnoj Gori i regionu iz ranih 70-ih godina prošlog vijeka, objavljena u prestižnim naučnim časopisima. Zapad je pokušavao da istraži ovaj prostor, ali ratni sukobi u ovom regionu su to učinili vrlo komplikovanim. Kada su se stvari smirile, došao sam da vidim zašto su ta istraživanja bila zaboravljena, što mi je predstavljalo izazov. Za mene, kao stranca, bilo je izuzetno korisno i motivišuće što sam bio dobrodošao, jer sam imao priliku da doprinesem svojim radom, a istovremeno i da dobijem značajnu korist od tog iskustva", poručuje Hjuz.
Istakao je da njegova istraživanja regiona podržavaju stručnjaci iz regiona, posebno akademik Slobodana Markovića iz SANU-a i iz CIMS-a Univerziteta Crne Gore, te profesor dr Velibor Spalevića sa Univerziteta Crne Gore
Lednici - indikatori klimatskih promjena
Kako objašnjava Hjuz lednici su dinamične ledene mase koje su oblikovale površinu Zemlje tokom milenijuma.
"Ova prirodna čuda, formirana od sabijenog snijega koji se pretvorio u led, nalaze se većinom u polarnim regionima i visokim planinskim lancima širom svijeta. Lednici su u stalnom pokretu, polako tekući preoblikuju pejzaže svojom ogromnom težinom i stalnim kretanjem. Formiranje lednika počinje nakupljanjem snijega tokom vremena, koji se na kraju sabija u guste slojeve leda. Ovaj proces, koji traje stotinama ili čak hiljadama godina, stvara ogromno, sporo pokretno tijelo koje može napredovati ili se povlačiti u zavisnosti od klimatskih uslova. Lednici igraju ključnu ulogu u slatkovodnom sistemu Zemlje, skladišteći oko 69 odsto svjetske svježe, pitke vode. Tokom posljednjih decenija, lednici su postali značajni indikatori klimatskih promjena. Kako globalne temperature rastu, mnogi lednici se povlače neočekivano brzo, doprinoseći porastu nivoa mora globalno, a samim tim i promjeni ekosistema. Proučavanje lednika, ili glaciologija, ne samo da pomaže naučnicima da razumiju prošle klimatske uslove, već i da predvide buduće ekološke promjene", objašnjava Hjuz.
On naglašava da je za razvoj turističke infrastrukture oko lednika Debeli namet potrebno investirati u izgradnju informativnih tabli, staza i podržati razvoj edukativnih centara, kao i promovisati lednik kao specifičnu turističku destinaciju kroz marketinške kampanje i saradnju sa turističkim agencijama.
"Promocija na nekoj jakoj televizjskoj kući bila bi od velikog značaja. Za podršku naučnim istraživanjima lednika Debeli namet, potrebno je finansirati i podržati projekte koji doprinose boljem razumijevanju i očuvanju ovog lednika, kao i pružiti podršku lokalnim i međunarodnim istraživačima kroz grantove i stipendije", kazao je Hjuz.
