"Nismo u poziciji da uputimo zakon (o ratifikaciji) parlamentu", izjavio je Ibrahim Kalin, savjetnik za spoljnu politiku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana u obraćanju novinarima.
Švedska i Finska su odbacile višedecenijski čvrst stav o vojnoj neutralnosti i aplicirale su za članstvo u NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.
Turska i Mađarska su jedine članice Alijanse koje još nisu ratifikovale u parlamentu članstvo dvije nordijske zemlje.
Ankara tvrdi da Švedska nije ispunila niz obaveza koje su obje države preuzele na samitu NATO-a u junu 2022.
Erdogan je tada povukao svoje primjedbe na članstvo Švedska i Finske u zamjenu za obećanje "da će se obračunati" sa kurdskim grupama koje Ankara smatra "teroristima".
Švedska je od tada odobrila ustavni amandman koji će omogućiti donošenje strožih zakona protiv terorizma.
Savjetnik turskog predsjednika za spoljnu politiku Ibrahim Kalin je, međutim, rekao da švedski parlament neće moći da izglasa izmjene zakona o borbi protiv terorizma prije juna i da će Ankara sačekati do tada.
"Švedskoj će biti potrebno oko šest mjeseci da napiše i donese nove zakone", rekao je Kalin.
Švedska je 10. januara upozorila da je ispunila sve obaveze prema dogovoru s Turskom za prijem u NATO, ali da Ankara traži dalje ustupke na koje Stokholm ne može da pristane.
Švedski premijer Ulf Kristerson je 8. januara izrazio uverenje da će Turska odobriti zahtjev Stokholma za ulazak u NATO i rekao da Švedska neće ispuniti sve uslove koje je Ankara postavila za svoju podršku.
Finska i Švedska potpisale su 2022. trilateralni sporazum s Turskom s ciljem da se nađe rješenje za primjedbe Ankare kako bi bile primljene u Sjevernoatlantski savez.
Dvije zemlje su u maju podnijele zahtev za ulazak u NATO kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu odustajući od višedecenijskog vojnog nesvrstavanja, ali se Turska tome usprotivila optužujući Švedsku i Finsku da kriju militante, uključujući i iz zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK).
