Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi 19. februara zatražilo od Suda BiH da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina.
Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske - koje je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza.
Odbrane Dodika i Lukića su u završnoj riječi navele da krivično djelo za koje su optuženi "nema pravne ili bilo koje druge posljedice" jer je visoki predstavnik poništio oba zakona, te da smatraju da "samim tim nema ni krivičnog djela".
Podsjetili su da je Dodik potpisao ukaze o proglašenju dva zakona, a Lukić naložio njihovu objavu, prije nego što su odluke visokog predstavnika, kojima su ti zakoni poništeni, objavljene u Službenom listu BiH i stupile na snagu.
Odbrana je navela i da bi Dodik i Lukić, da su odbili potpisati i objaviti ukaze, prekršili Ustav i zakone Republike Srpske i da bi im u tom slučaju prijetila zatvorska kazna od 12 godina.
Proces su u završnoj riječi ponovno nazvali "političkim" i "pod uticajem stranaca", a Christiana Schmidta "nelegitimnim visokim predstavnikom" ponavljajući stare teze da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
Sudsko vijeće može donijeti prvostepenu presudu odmah poslije završnih riječi ili u roku od tri dana, a zakon ostavlja i mogućnost prolongiranja izricanja presude.
Na tu presudu će i Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Tokom iznošenja završnih riječi, ispred Suda Bosne i Hercegovine bio je primjetan i veći broj policijskih snaga MUP-a Kantona Sarajevo.
Okupile su se, kao i svaki put do sada, i Dodikove pristalice.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, pritisci na Sud BiH su sve veći.
Sa jedne strane, rukovodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ako Dodik bude osuđen.
Pritisak vrše i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
