Budžet i ekonomija neće izdržati negativne posljedice najavljene poreske reforme - kazao je Pobjedi predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
On ne vidi način primjene Maršalovog plana ministra finansija Milojka Spajića, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
"Nema čovjeka koji ne bi želio da minimalac bude 450 eura, a prosječna plata 700 eura. Ali ako je BDP u prošloj godini pao 15, a u ovoj raste 12 do 13 odsto, što ostavlja manjak u odnosu na 2019, kako je to izvodljivo? Kako će finansirati zdravstvo, naknade za majke, dječiji dodaci, besplatni udžbenici, penzije, socijala", pita Joković, koji tvrdi da firme neće izdržati naglo povećanje minimalca.
"Prema mojoj računici, firmi sa 50 radnika trebaće 50.000 eura više godišnje za zarade, pa će poslodavci osiguravati radnike na četiri, umjesto osam sati. U tom slučaju radnici nikada neće doći do penzije", smatra Joković, koji ocjenjuje da je plan donesen bez ozbiljne analize.
"To su osmislila dva ili tri čovjeka koji nemaju dovoljno životnog iskustva. Trebalo je ovo raditi postepeno. Što ako sezona naredne godine ne bude toliko dobra? Sada imamo suficit u budžetu koji nije realan, jer samo Fondu za zdravstvo se duguju 40 miliona", naveo je Joković.
Sjever gubi 20 miliona
Jokoviću je problematično i što se uvođenjem neoporezivanog dijela zarade smanjuje budžet opština na sjeveru, koje su imale pravo na taj novac u cilju smanjenja neravnomjernog regionalnog razvoja.
"Sada će opštine poput Pljevalja, Berana i Bijelog Polja gubiti u budžetu po tri miliona eura godišnje, a ukupni gubitak opština na sjeveru biće 20 miliona", naveo je Joković, koji je kazao da će prije glasanja tražiti ozbiljnu analizu ovih reformi.
"Tek bi bio problem ako povećate plate na 450 eura, pa ih vratite na 250", dodaje Joković.
Detaljna objašnjenja tražiće i BS, čiji je potpredsjednik Damir Gutić Pobjedi kazao da su skeptični oko sprovođenja ove reforme.
"Postepeno povećavanje zarada i smanjenje opterećenja privrede uz poboljšanje uslova poslovanja, što bi dovelo do proširivanja poreske osnovice, je poželjno i moguće, ali ovakav administrativni paket bez dovoljno analize o finansiranju i efektu na sve ostale segmente nas dovodi u situaciju da tražimo detaljna objašnjenja nakon čega ćemo i zauzeti stav oko glasanja", kazao je Gutić, koji ukazuje da je naša privreda uglavnom radno intenzivna, sa visokim učešćem troškova radne snage u ukupnim troškovima poslovanja, pa nije jasno koliko će povećanje zarada uticati na rentabilnost i opstanak firmi sa rastom troškova većim od 50 odsto.
Podrška
Demokrate juče nijesu željele da komentarišu Maršalov plan jer, kako kažu, nemaju dovoljno informacija o njemu, dok su iz DF-a poručili da je on smišljen za spašavanje Vlade, a ne građana.
"Ako svedemo sve na ovo što Vlada predviđa, doći ćemo u situaciju da će građani moći da žive od te ,,Evrope sad“ 22 i po dana u mjesecu, a ostalih osam dana da se snalaze", kazala je Simonida Kordić za TVCG.
Potpredsjednik Ure Goran Đurović saopštio je da su ohrabrujuće najave o povećanju minimalca i smanjenju opterećenja privrednika. U toj partiji, kako je kazao, vjeruju da su se resorni ministri dobro pripremili i dobili podršku međunarodnih ekonomskih institucija kako bi ovaj set mjera bio baziran na realnim osnovama.
"Ovaj set mjera vraća vjeru u dostojanstven rad svima onima kojima je u protekle tri decenije bio uskraćen", ocijenio je Đurović.
Spajićev plan za sada je bezuslovno podržala jedino Prava Crna Gora, iz koje su poručili da je to „recept za socijalni i ekonomski oporavak“.
