U organizaciji civilnih organizacija iz Bosne i Hercegovine sa predstavnicima akademske zajednice, organizacija civilnog društva i društvenih aktivista iz Crne Gore održana je Konferencija "Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive" u Vijećnici Grada Sarajevo.
Konferencijom je moderirao mr.sc. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Nakon svih izlaganja učesnika, Konferencija je usaglasila slijedeći završni tekst Konferencije:
"Naše države nalaze se na raskrsnici: jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi nacionalističke snage unutar i izvan naših država. To je sukob demokracije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe.
Europska unija je za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora ali mi sami moramo ispuniti uslove. Lakše i brže ćemo preći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost Zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Evrope", saopšteno je na konferenciji.
Osudili negiranje crnogorske kulture i nacije
Učesnici Konferencije usaglasili su sljedeće Zaključke.
"Regionalna saradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog su značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Odlučni smo u očuvanju multietničnosti naših društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora", neki su od zaključaka.
Insistiraju, kako navodem na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduslovu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske evropeizacije regiona.
"Posebno je važna saradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.
Zalažemo se za svestrano povezivanje sa ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda", navodi se u zaključcima.
Osudili su i negiranje crnogorske nacije i kulture.
"Osuđujemo šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.
Osuđujemo i odbacujemo usvojenu Deklaraciju tzv. srpskog sveta, i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte", zaključci su donijeti na konferenciji.
Uputili zahtjeve političarima
Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine zahtijevaju da sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za euro-atlanske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlanski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.
"Da prihvate Berlinski proces kao istinski i siguran put ka evropeizaciji Zapadnog Balkana, učestvuju u definisanju njegovih preporuka i daju puni doprinos njihovoj impementaciji na državnim nivoima. Snažno podržavamo odluke državnih organa Crne Gore kojma se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu", traže od političara.
Pozivaju Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da Rezoluciju Skupštine Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine i presude Evropskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u Bosni i Hrecegovini.
"Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban Ustav utemeljen na evropskim demokratskim stečevinama", jedan je od zahtjeva upućen političarima
Obratili se i Evropskoj uniji
Institucijama Evropske unije preporučuju da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
"Da u okviru Berlinskog procesa i ostalih mehanizama regionalne saradnje koji se sprovode pod pokroviteljstvom EU, insistiraju na daljnjim koracima u procesu suočavanja s prošlošću, u cilju pune normalizacije odnosa među državama, kao i na regionalnoj ekonomskoj saradnji.
Da dio sredstava iz paketa finansijske podrške Zapadnom Balkanu usmjere na kreiranje i sprovođenje politika koje će doprinijeti obnovi jedinstvenog kulturnog prostora i zajedničkog kulturološkog identiteta, uvažavajući posebnosti svakog od naših naroda", poručeno je sa konferencije.
