Prije nekog vremena ubijena su i dva bjeloglava supa, zaštićena vrsta ptice grabljivice, o čemu su izvještavali brojni mediji u regionu. Zabrinjavajući podatak je da u Crnoj Gori godišnje strada oko 200.000 ptica.
„Tokom redovnog monitoringa ptica primijetili smo „čeke“ u starom dijelu Solane na kojem nije dozvoljen lov. Od kada je Ulcinjska solana zaštićena kao Park prirode, lov nije dozvoljen na čitavom području solane. Odmah smo obavijestili čuvarsku službu koja je angažovana od strane Nacionalnih parkova. Na naš poziv oni su brzo reagovali i uklonili sporne kućice. S obzirom na to da Ulcinjska solana ima upravljača slučaj je prepušten JPNPCG“, objašnjava za Portal Analitika, Jelena Vukašinović iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Nakon dojave CZIP-a, čeke uklonjene; Foto: CZIPMeta krivolovaca nerijetko su zaštićene vrste ptica. Prije nekog vremena u Martinićima, u Danilovgradu je pronađen povrijeđeni jastreb, koji je kasnije uginuo. Ubijena su i dva bjeloglava supa, koji su zakonom zaštićeni. Obje jedinke praćene su satelitskim odašiljačima, a o tom događaju izvještavali su brojni mediji u regionu. U pitanju su bila dva bjeloglava supa koja su iz hrvatskog Oporavilišta za ptice na Cresu puštena na slobodu, a samo nakon dva mjeseca ubijena u Crnoj Gori.
„Ne zna se ko su počinioci ovih krivičnih djela, nažalost, ali je sigurno u pitanju krivolov. Pelikani, velika ušara, ždral, bjeloglavi supovi, samo su neki od primjera ubijanja zaštićenih vrsta kod nas. Slučajeve bjeloglavih supova prenijeli su mnogi mediji u regionu, da stvar bude gora, obje jedinke su praćene satelitskim odašiljačima sa jedine kolonije bjeloglavih supova u Hrvatskoj. Ova vrsta, kao i ostale vrste lešinara, sa teritorije Crne Gore iščezle su šezdesetih godina kao gnjezdarice, a u cijelom svijetu se sprovode naporne mjere kako bi se ove veoma korisne ptice sačuvale“, navodi Vukašinović.
Ilegalna čeka, mamci; Foto: CZIPKrivolovci rijetko budu kažnjeni zbog počinjenih djela. Brojne ugrožene vrste nalaze se pred istrebljenjem upravo zbog nesavjesnog odnosa lovaca prema prirodi. Zbog toga su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica tražili da se uvede moratorijum na lov.
„Zbog navedenih i mnogih sličnih primjera, podnijeli smo inicijativu za uspostavljanje moratorijuma na lov u trajanju od pet godina koju smo zajedno sa više od 60 organizacija predali Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Smatramo da je zabrana lova trenutno najbolje rješenje kako bi se sprovele efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva, kao i revizije liste zaštićenih vrsta i trajanja lovnih sezona“, objašnjava Vukašinović.
Ranjena ptica; Foto: CZIPIZ CZIP-a ističu da u Crnoj Gori nema dovoljno inspektora za šumarstvo. Zbog ograničenih kapaciteta, brojni krivolovci prolaze nekažnjeno.
„Inspekcija za lovstvo i šumarstvo ima svega devet inspektora koji pokrivaju teritoriju cijele države, a kada imamo problem na terenu saradnja sa njima izostaje. Sve ove činjenice potvrđuju su podaci da je inspekcija podnijela isti broj prijava za krivolov kao i broj inicijativa za inspekcijski nadzor koje je podnio CZIP“, objašnjava Vukašinović.
U Crnoj Gori godišnje lovci i krivolovci ubiju oko 200.000 ptica.
„Neka starija procjena od strane Birdlife International-a je da u Crnoj Gori godišnje strada do 197 hiljada ptica. Uzmite samo slučaj sa dva stradala bjeloglava supa, koja su praćena telemetrijom i za koje smo znali gdje se nalazi pa smo time i bili u mogućnosti da znamo šta im se desilo. Pravo pitanje je šta se dešava sa pticama za koje ne znamo gdje su stradale na prostoru Crne Gore“, ističe Vukašinović.
Ptica Perun, rendgenski snimak - baline sačme, dokaz da je ptica ubijena; Foto: CZIPNa nacionalnoj listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta nalazi se 297 vrsta ptica.
„Mnoge su zaštićene i na internacionalnom nivou, na primjer 120 vrsta nalazi se na Aneksu i Ptičije direktive, i one su od ogromnog značaja i imaju posebnu pažnju kada je monitoring i zaštita u pitanju, iako Ptičija direktiva štiti sve divlje vrste ptica“, objašnjava Vukašinović.
Sankcije za krivolovce su definisane Krivičnim zakonikom Crne Gore ali ono što posebno zabrinjava, kako kažu iz CZIP je to što kazne prilično izostaju, čak i kod konkretnih dokaza. Ovo, nažalost, ima negativan efekat jer daje zeleno svjetlo ilegalnim radnjama. Zakonom je za krivolov zaštićene vrste propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
