Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u svojstvu Skupštine EPCG - Željezare donosi odluku o restrukturiranju rada društva, dok Odbor direktora EPCG - Željezare utvrđuje poslovnu politiku. Samim tim, nastojaćemo da u skladu sa razvojem situacije djelujemo shodno smjernicama i odlukama donešenim od strane navedenih organa – kazali su Pobjedi iz EPCG - Željezare ne odgovarajući konkretno na pitanje kako će se na njihovo poslovanje odraziti zabrana Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) da im EPCG uplati 6,5 miliona eura za početak proizvodnje čelika.
Upitani za komentar u vezi EU regulativa koje mogu trajno stopirati ovu proizvodnju, u zavisnosti od odluke AZK-a, iz Željezare kažu da će se u skladu sa težnjom Crne Gore ka EU vrijednostima i standardima, prema svim odlukama u vezi EU propisa odnositi odgovorno.
Iz ove kompanije kažu da su trenutno aktivni pogoni za izradu konstrukcija i potkonstrukcija za potrebe ugradnje solarnih panela, te da su krenuli i sa proizvodnjom PVC stolarije.
– Prema biznis planu EPCG - Željezare predviđeno je pokretanje četiri programa, od kojih su svi započeti u planiranom roku, osim četvrtog programa – Kovačnice, čija realizacija nije započeta u predviđenom roku zbog ograničenja iz nacionalne zakonske regulative i međunarodnih pravnih propisa čiji smo obveznici primjene – kazali su Pobjedi.
AZK je nedavno pokrenula ispitni postupak povodom kupovine imovine za 20 miliona eura od turske Tosjali grupe zbog sumnje da je riječ o nezakonitoj državnoj pomoći. Time je EPCG zabranjena dodjela državne pomoći, odnosno bilo kakva uplata ćerki firmi Željezari, uključujući i 6,5 miliona planiranih za početak proizvodnje čelika. Ova zabrana biće na snazi dok AZK ne odluči da li je sama kupovina bila usklađena sa Zakonom o državnoj pomoći, a i nakon toga ukoliko se utvrdi da nije. EPCG je rješenje AZK-a dostavljeno sredinom sedmice, od kada teče petnaestodnevni rok da se izjasne o činjenicama i informacijama koje ukazuju na nezakonitost potencijalne državne pomoći.
Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović je Pobjedi prošle nedjelje kazao da bi ispitni postupak trebalo da traje najkasnije do početka decembra, jer već mjesecima sprovode predispitne aktivnosti zajedno sa stranim ekspertima.
Rješenje
U rješenju AZK-a o pokretanju ispitnog postupka se navodi da su iz medija saznali o planovima EPCG da kupi Željezaru i u septembru prošle godine im ukazali na obavezu poštovanja Zakona o državnoj pomoći. Četiri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, EPCG je AZK-u dostavila prijavu za državnu pomoć u vezi sa kupovinom imovine Željezare koja je u tom trenutku već bila finalizovana. Između ostalog, dostavljen im je i dokument ,,Izgradnja solarne elektrane u okviru poslovnog kompleksa Željezare“. Damjanović je Pobjedi kazao da se od starta fokus stavljao na ovu djelatnost, te da su i formalno pokrenuli ispitni postupak kada su krenule najave o ponovnom pokretanju proizvodnje čelika.
– Ako se utvrdi da kupovina imovine nije usklađena sa zakonom, o daljem ulaganju EPCG-a u Željezaru nema ni govora. Imali smo čvrsta obećanja da će se samo proizvoditi solarna energija, ali čim se pojavila priča o proizvodnji čelika, to mijenja situaciju, jer je to za nas isto pravno lice i nastavak proizvodnje koji po EU propisima nije moguć. S druge strane, Vlada bi, kao što je to rađeno i tokom mandata Duška Markovića u slučaju Montenegro erlajnza, ali i sama EPCG, odnosno njen Odbor direktora, mogla sama da donese odluku o isplati ovih 6,5 miliona eura, što ne bi bilo zakonito, ali mi nemamo mehanizam da im to u ovom trenutku zabranimo – kazao je Damjanović Pobjedi prošle sedmice.
Prihodi
Na pitanje Pobjede koliki su bili prihodi Željezare zaključno sa krajem septembra, nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da, kako su naveli, „ostvaruju izvjesne prihode“.
– EPCG - Željezara Nikšić realizacijom navedenih programa i izdavanja u zakup prostornih kapaciteta, kao i obavljanjem drugih registrovanih djelatnosti ostvaruje izvjesne prihode. Naravno, obavljanjem ostalih djelatnosti koje se najavljuju od strane organa upravljanja EPCG - Željezara Nikšić očekujemo uvećanje prihoda i dobar poslovni rezultat. Sigurni smo da su građanima poznati izazovi sa kojima se susrećemo kao novoosnovana kompanija, koja ne posjeduje imovinu i koja je u ovom trenutku u velikoj mjeri zavisna od osnivača – kazali su iz Željezare.
Trenutno, kako navode, zapošljavaju 289 lica koji imaju ugovore o radu, dok ih još 82 angažuju po ugovoru o djelu, najvećim dijelom za ,,stručne i konsultanske usluge po pitanju zaštite imovine i lica“. Njihov angažman ih je u septembru, prema preliminarnom obračunu, koštao 378.550 eura.
Nijesmo dobili ni odgovor sa kojim kompanijama sarađuju i o kakvim je poslovima riječ, već nam je rečeno da ,,u cilju realizacije postojećih projekata, ostvaruje saradnju sa svim relevantnim akterima kako bi na uspješan način sprovodili već preuzete aktivnosti“. Završili su sa ugradnjom solarnih panela za elektranu na pogonu vučionice kapaciteta 1.66 MW, ali i dalje nije priključena.
– Trenutno se sprovode svi neophodni postupci u cilju definisanja uslova priključenja sa jednim od operatora sistema, nakon čega slijedi definisanje i potpisivanje ugovora o priključenju i korišćenju sistema – rečeno je Pobjedi iz ove kompanije.
Upitani da li će imati dovoljno prihoda bez proizvodnje čelika, kazali su da ostvaruju prihode iz drugih aktivnosti, ne precizirajući kolike.
– U cilju održivosti i unapređenja poslovanja društva, u planu je pokretanje novih projekata i mogućnosti, i svakako, u slučaju pokretanja novih programa, mora se pristupiti izmjeni postojećeg biznis plana i planiranju daljeg poslovanja – kazali su iz EPCG - Željezare.
Plan
Prema biznis planu, za prvih šest godina trebalo da je ostvare neto dobit od 28 miliona eura sa četiri djelatnosti. Najveće nade tada su čelnici EPCG i same Željezare polagali u proizvodnju solarne energije. Za razvoj pogona za proizvodnju električne energije iz solarnih panela planiran je komercijalni kredit od 33 miliona eura sa desetogodišnjom otplatom, od kojeg bi se izgradila solarna elektrana ukupne instalisane snage od 47 MW. Ona bi godišnje proizvodila 61 milion kilovatčasova električne energije, dok bi proizvodna cijena iznosila 2,4 centa po kilovatčasu ili 24 eura po MWh. Plan je i bio da Željezara prodaje struju EPCG po upola nižoj cijeni u odnosu na onu sa mađarske energetske berze HUPX. Za iduću godinu su planirali 8,7 miliona od prodaje struje, dok bi taj prihod u narednim godinama zbog očekivane stabilizacije energetske situacije bio 5,9, odnosno 4,5 miliona eura. Planirano je i da mjesečna rata za kredit za solarne panele i opremu iznosi 322.000 eura.
Kredit od osam miliona eura planirali su da dobiju od EPCG za kupovinu repromaterijala i opreme za metalopreradu, dok se 6,5 miliona odnosilo na pokretanje Kovačnice koja je, prema planu, trebalo da proizvodi metalne šipke različitih vrsta i kvaliteta za dalju obradu u ukupnoj procijenjenoj količini od 20,4 hiljade tona. Tako bi mjesečno proizvodila 1,7 tona metala koji bi se prodavao između 1.680 i 1.950 eura. Njihova analiza je pokazala da bi se godišnje od Kovačnice prihodovalo 36,9 miliona eura, dok bi potkonstrukcija proizvodila šine i stezaljke za solarne panele u godišnjoj vrijednosti od 2,2 miliona eura, a pogon Konstrukcije bi imao godišnji prihod od 5,4 miliona eura. Izračunali su da bi zbog velikih ulaganja, Kovačnica imala formalni gubitak od 150 hiljada eura, ali da bi narednih godina sa prodajom od 36 miliona imala neto dobit oko 2,2 miliona.
