Federalne rezerve još nijesu počele da povećavaju kamatne stope, a sadašnje okolnosti ukazuju na to da se ni u eurozoni stanje neće promijeniti u narednih nekoliko mjeseci.
Međutim, tržišta su počela da „obavljaju poslove“ centralnih banaka umjesto njih, pa je indeks finansijskih uslova koji je sastavio Goldman Sachs sada „najteži“ od maja 2020.
Pooštravanje uslova
Ako se obrati pažnja na metriku koja se unosi u takve indekse, od početka ove godine, cijene nafte, troškovi državnog zaduživanja i premije prinosa na korporativni dug su porasle. Međutim, paralelno sa porastom cijena, akakcije kompanija koje posluju na globalnom tržištu izgubile su 6% vrijednosti.
Kako dolazi do promjene finansijskih uslova, dolazi i do neizbježnog uticaja na planove potrošnje, štednje i ulaganja preduzeća i domaćinstava, tako da što se uslovi više pooštravaju, to bi u budućnosti centralne banke mogle da imaju manje koraka koje je neophodno sprovesti.
U tom smislu, analitičari JP Morgana, kako su naveli u izjavi za Reuters, smatraju da je povećanje stope od 25 baznih poena ono što će Federalne rezerve sprovesti idućeg mjeseca, umjesto 50 baznih poena.
Ipak, savjet da se nastavi kupovina akcija nije šire prihvaćen. Wallstreet je tokom jučerašnjeg trgovanja ponovo zabilježio padove vrijednosti imovine izazvane strahom da diplomatski pregovori možda neće uspjeti da spriječe rusku invaziju na Ukrajinu.
Događaji dana
Stoga su sve oči danas uprte u ishod susreta njemačkog kancelara Olafa Šolca i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prije nego što se pojave informacije sa tog sastanka, nervozni trgovci prodaju akcije i kupuju zlato i državne obveznice.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard suočila se u juče u Evropskom parlamentu sa negativnom reakcijom konzervativnih parlamentaraca koji su kritikovali zelenu strategiju ECB kao „odvraćanje pažnje“ od njene dužnosti da ukroti inflaciju.
Lagard je pridruživanje borbi protiv klimatskih promjena predstvila kao ključni cilj, a ECB se prošle godine obavezala da će više voditi računa o životnoj sredini u ključnim političkim odlukama, poput te koje obveznice kupiti u okviru programa stimulisanja od više biliona eura.
Međutim, uoči glasanja o godišnjem izvještaju ECB zakazanom za danas, poslanici Evropske narodne partije su napravili izuzetak od onoga što su vidjeli kao upad u oblast politike koja je van nadležnosti ECB, posebno kada je inflacija visoka.
Strategija ECB
ECB je nezavisna od Evropskog parlamenta, ali primjedbe parlamentaraca mogu da otežaju već sporu debatu o klimatskoj ulozi centralne banke zemalja eurozone i ojačaju rezerve nekih konzervativnih koji sami određuju stope.
Konzervativni poslanici EP smatraju da je prmarna uloga ECB da obezbijedi stabilnost cijena, a oni ocjenjuju da tome u ovom trenutku nije najbolje posvećena.
U obraćanju na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Lagard je rekla da je akcioni plan za klimatske promjene ECB na pravom putu. Ovo uključuje preciziranje do kraja godine koje informacije će kompanije morati da objelodane da bi njihove obveznice bile kvalifikovane da ih ECB kupuje.
Evropska centralna banka će povećati depozitnu stopu u drugoj polovini ove godine, aodnosno, neće čekati do 2023. kako je ranije najavljivano. Promjena stava uslijedila je nakon promjene u Upravnom savjetu ECB na zabrinutost oko inflacije potrošačkih cijena, koja je brzo rasla u većem dijelu svijeta i koja je u januaru u 19-članoj eurozoni dostigla rekordnih 5,1% u odnosu na prethodnu godinu.
