Muzej ima za cilj da ovjekoveči sjećanje na Zolu i Alfreda Drajfusa, žrtve sudske i antisemitske zavjere 1894. godine.

Mada za to nije bilo dokaza, Francuz jevrejskog porijekla iz Alzasa, kapetan Alfred Drejfus, optužen je 1894. godine za špijunažu u korist Njemačke, poslije čega je osuđen na doživotni zatvor.

Pukovnik Mari-Žorž Pikar je te godine otkrio pravog krivca, majora Ferdinanda Esterhazija, ali je Drajfus rehabilitovan tek 1906. godine.

Afera je podijelila tadašnju francusku javnost na one koji su vjerovali u nevinost osuđenika, i one koji su smatrali da je Drajfus kriv za ono što mu se stavlja na teret.

U polemiku se uključio i Zola, koji je u januaru 1898. u pismu pod naslovom „Optužujem“, upućenom tadašnjem predsjedniku Francuske Feliksu Foru, optužio vlasti za antsemitizam.

Zola je uputio pismo iako je tada bio svjestan da će imati sam problema sa pravosuđem.

Pismo objavljeno u listu „Oror“ kao novinski članak u Francuskoj predstavlja simbol moći štampe u službi odbrane čovjeka i istine.

Muzej je juče posjetio francuski predsjednik Emanuel Makron koji je pred potomcima Drajfusa rekao da ne treba zaboraviti važnost sudbine Drajfusa „čovjeka koji je pretrpio najgore – poniženje, ćutanje i izolaciju“.

U pratnji Makrona su bili bivši premijer Manuel Vals i Veliki rabin Francuske Haim Korsija. U muzeju su izloženi dokumenti o aferi, kao i uvredljivi plakati upućeni Zoli.

Muzej se nalazi u jednom krilu Zoline kuće, u kojoj je čuveni pisac naturalizma napisao većinu svojih djela.