Izuzetak predstavlja turistički atraktivan Berlin gdje je u istom periodu, broj točionica i ostalih objekata gdje se služi piće udvostručen.
Dok su prije 11 godina njemački statističari u cijeloj zemlji evidentirali 48.000 lokala, krajem decenije ih je bilo oko 36.000. Najveće smanjenje broja kafana pretrpio je grad na sjeveru Njemačke - Hamburg, gdje je zatvorena gotovo polovina.
Kafane nestaju i u malim gradovima i na selima. Na primjer u Bavarskoj, koja je u Njemačkoj neodvojivo povezana s pivom i njegovim ispijanjem u pivskim baštama, kafane ne postoje u 500 od 2.200 tamošnjih naselja.
Stručnjaci navode da za to postoji nekoliko razloga - smanjenje stanovništva u selima, veća mobilnost, promjene u radnim navikama i provođenju slobodnog vremena, kao i konkurencija modernijih klubova.
Drugi smatraju da je razlog u socijalnim mrežama. Umjesto da se ljudi sastanu u kafani, druženje se odvija na "Fejsbuku".
Kafana kao mjesto susreta različitih ljudi je prevaziđena. Taj trend može imati negativan uticaj na razvoj društva, ukazuju poznavaoci. S kafanama nestaju iz sela institucije visoke socijalne i kulturne vrijednosti.
Neke savezne države već preduzimaju korake protiv toga i pripremile su zakon za podršku lokalnim kafanama. U većim gradovima se točionice pića susrijeću sa rastućom konkurencijom maloprodajnih objekata i benzinskih pumpi, pokazali su podaci Nemačkog saveza hotela i restorana.
Sve veći značaj dobija i takozvana "sistemska gastronomija", odnosno lanci ugostiteljskih objekata.
U Njemačkoj, prema statistikama, ne nestaju samo klasične kafane, nego i restorani. Njihov broj je opao sa 88.000 - 2006. godine, na oko 79.000 - 2010. godine. Stabilan ostaje samo broj hotela i pansiona, dok je broj objekata brze hrane povećan.
(B92)
