Harasani je kazao da osim kontrole poštovanja epidemioloških mjera, koje su za nas ključne, jer od njih zavisi i oporavak naše ekonomije, značajnu pažnju posvećujemo suzbijanju pojava sive ekonomije.
Kako je kazao, dosad su se uglavnom nepravilnosti se odnosile na neposjedovanje odobrenja za rad, rad neprijavljenih lica na obavezno osiguranje i neposjedovanje sanitarnih knjižica za zaposlene.
“Primjera radi samo protekle nedjelje kažnjeno osam stranaca koji su obavljali privrednu djelatnost bez potrebne dozvole za rad, odnosno na „crno“. Ranijih godina oni su često prolazili nekažnjeno, a sada u saradnji sa sudovima za prekršaje naplata kazne se vrši na licu mjesta, privođenjem prekršioca u sud za prekršaje”, navodi Harasani.
On je kazao da su inspektori kontinuirano na terenu, te da obilaze ugostiteljske objekte na cijelom primorju.
Ističe da većina ugostitelja poštuje epidemiološke mjere, ali svakako ima i onih koji ponavljaju prekršaje i pored toga što im inspektori svaki put izričuoštre kazne.
Harasani navodi da je zbog rada ugostitelja bez odobrenja dosad napisano 19 prekršajnih naloga i podnesen jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
“Imali smo devet slučajeva na primorju, gdje smo pored kazni bili prinuđeni da zabranimo rad ugostiteljskih objekata na određeni period, kako bi zaista ugostitelji shvatili da svi moraju poslovati u zakonskim okvirima”, kazao je on.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove zaključio je da cilj Uprave za inspekcijske poslove nije blokirati privredu, već postizanje odgovornog poslovanja privrednika, jer samo stvaranjem uslova za lojalnu konkurenciju može doći do privrednog napretka i boljeg standarda svih građana.